
Imotska Pjaca sa zapadne strane snimljena 1914. godine. U prvom planu je lijepa kamena trokatnica izgrađena početkom 19. stoljeća za bogatog trgovca iz Makarske Marka Batošića (1762.- 1812.), punog imena Marko Stipe Kleme Batošić Nemanjić. Po dolasku u Imotski oženio se za Francescu Franinu Colombani. Kako nisu imali djece Marko Batošić je 1812. godine neposredno prije nego što je umro osnovao zakladu “Batošića kasa” za siromašne udavače Imotskoga, Vinjana i Prološca. Nakon Markove smrti u 49 godini života novac od prodaje njegovog bogatog imanja, vrijednosni papiri i dragocjenosti za tu svrhu bili su pohranjeni u škrinji koja je bila zaključana u jednoj sobi kuće Batošić. Škrinja je 1945. god. ukradena, te je “Batošića kasa” iste godine prisilno ukinuta. Postojanje pravih zaklada možemo sustavnije pratiti tek od 19. stoljeća. Kako piše Frane Baras od davnih vremena običavali su imućniji Splićani namijeniti dio svoje ostavštine pomaganju siromašnih djevojaka i prosjaka. Zanimljivo je da su u Splitu Kata i dr. Gajo Bulat 76 godina kasnije od zaklade Batošića kasa osnovali 1888. godine zakladu za nabavku miraza siromašnim djevojkama, po mogućnosti kćerima vatrogasaca. Sačuvani spisi o zakladi Marka Batošića pohranjeni su u Državnom arhivu u Zadru, Odjel za zaklade Namjesništva za Dalmaciju u razdoblju od 1813. do 1912. godine pod oznakom spisa Sv. 41. – Pobožna zadruga Marko Batošić Imotski 1890–1911. Kuća koju su Marko i Francesca Batošić kao i ostalu imovinu ostavili u korist siromašnih udavača tijekom vremena promijenila je vlasnike, te je početkom 20. stoljeća u kući stanovalo više vlasnika. Danas zahvaljujući obiteljima Roso i Parlov ova kuća nastavlja živjeti za razliku od mnogih starih kamenih imotskih kuća koje propadaju i umiru.
Anamaria Marušić Tonković
Razglednica koju je Katinka Vuković 1914. godine iz Imotskog poslala u Split sestri Zorki Cerezin u obiteljskoj arhivi