Papin gardist Marco Jago Radovinović, praunuk dr. Pave Radovinovića  na svečanoj prisezi vjernosti papi Franji u Rimu 06. svibnja 2015. godine. Na fotografiji  je Marco Jago sa ocem Pavom Radovinović unukom dr. Pave Radovinovića.
Prvi iz obitelji koji je bio u papinskoj službi je predak Niccolo de Franceschi (1318-1362) koji je bio glasnogovornik  (oratore) pape Urbana V.
Papina Švicarska garda dio je povijesti rimskog katoličanstva u Petrovoj Kući. Najteži događaj u povijesti ove male vojske dogodio se 6. svibnja 1527 g., u vrijeme Pape Klemensa VII. kada se sukobila s vojskom Karla Bourbonskog. U spomen na taj događaj svake godine 6. svibnja novi gardisti polažu prisegu vjernosti. Hrabro i vjerno (Acriter et Fideliter) moto je Papine Švicarske garde, čija je najvažnija zadaća služiti crkvi time što štiti život Pape kao Kristova zamjenika. Papina Švicarska garda danas broji samo 110 gardista.
Ono što je neobično i izazovno na jedinstvenoj katoličkoj vojsci svijeta su njene tradicionalne uniforme u bojama Medicia, renesansni kostimi, za koje se pretpostavlja da ih je osmislio Michelangelo.
Službena vojska Vatikana, Švicarska garda (latinski Pontificia Cohors Helvetica), danas nema vojnu zadaću obrane državnog teritorija. Ona  osigurava Apostolsku palaču, prilaze Vatikanu i odgovorna je za osobnu sigurnost Pape, te prisustvuje audijencijama i posjetama. Službeni jezik garde je njemački.
Da bi bili izabrani, regruti moraju ispuniti cijeli niz uvjeta. Moraju biti Švicarci, katolici, između 19 i 30 godina starosti, najmanje 1.74 m visoki, odlične tjelesne kondicije, te temeljnu vojnu obuku. Uz to moraju imati dobar ugled, najmanje završenu srednju školu, a ženiti se ne smiju prije nego dostignu stupanj podčasnika. Kada se ožene, nudi im se stan na raspolaganje. Nakon najmanje dvije godine pripadnosti gardi, smiju odustati od daljnje službe, prilikom čega gube državljansto Vatikana.