Pokaznica

Pokaznica iz crkve BD Marije od Ružarija na Opačcu. Prilikom arheoloških istraživanja lokaliteta Opačac u sklopu kojeg je obuhvaćena i crkva sv. Marije od Ružarija iz 1719.g. izišli su na vidjelo brojni nalazi koji svjedoče o dugoj tradiciji sakralnog života na ovom mjestu. U podu crkve pronađena je pokaznica, mostranca ili ostenzorium. Pokaznica inače spada u posebno važan predmet liturgijskog posuđa u kojem se nalazi i čuva posvećena hostija .Pokaznica sa Opačca pripada skupini pokaznica tzv. „sunčanog diska“ sa zrakama u obliku plamičaka vatre, izrada je krajnje jednostavna i rustična, načinjena od jeftinog bakrenog lima. Vjerujemo kako je prvotno bila pozlaćena, međutim kod restauracije nije pronađeno temeljnih potvrda za to. Donji dio pokaznice imitira kalež a gornji hostiju s Kristovim monogramom. Stopa na kojoj počiva pokaznica nije originalna, u tu svrhuupotrijebljen je dio nekog drugog crkvenog predmeta, što ne doprinosi stabilnosti predmeta. Pokaznice se vrlo rijetko nalaze među ostacima crkvenih ruševina, one su vrijedan moćniku kojem se čuva Presveto Tijelo Kristovo odnosno posvećena hostija. U slučaju bilo kakve prijetnje ili ugroze pohranjuje se na sigurno mjesto. Ova pokaznica nije bila skrivena u podnoj niši kao što bi se moglo pretpostaviti, nađena je pri površini crkvenog poda posve zgnječena i uništena, čime se nameću mnoga pitanja na koja je teško odgovoriti, (vlasnici crkve tada je obitelj Franceschi).Pokaznica se izlaže u crkvi u posebnim prigodama klanjanja ili procesijama, osobito na blagdan Tijelova. To je tradicija koja traje još od 14 st., kada je i nastala prva pokaznica kao svetohranište hostije. Pokaznice su kroz povijest mijenjale izgled, bile supodložne raznovrsnim oblikovanjima ovisno o umjetničkim pravcima i njihovim utjecajima. Razlikujemo one gotičkog stila ukrašenih šiljastim tornjićima i kičeno urešenim raznobojnim stakalcima, do renesansnih i baroknih veoma raskošnih i skupocjenih, te su ujedno svjedočanstvo umijeća zlatarskih radionica. Rade se od plemenitih kovina i visokokvalitetnih ukrasnih detalja od emajla, dragog kamenja, bisera i sl. Od 17 st. ustalio se jednostavan oblik mostrance koji se više-manje u sličnim varijantama sačuvao do danas. To su takozvane „sunčane pokaznice“ u obliku sunčeva diska s radijalno raširenim zrakama postavljenim oko središnjeg kruga. Često je ostenzorij bio ostakljentako da je puk mogao vidjeti posvećenu hostiju kojoj je iskazivao pobožnost klanjanjem.

Snježana Tonković