Ove godine (2017) slavimo 175. obljetnicu osnutka Matice hrvatske. Prema pravilima Matice „ to je samostalna neprofitna i nevladina udruga, utemeljena 1842. kao društvo za promicanje hrvatske kulture.“ Zbog nesklonosti tadašnje vlasti prema rodoljubnome Ilirskom pokretu utemeljena je 10 i 11. veljače 1842. godine na Osmom općem saboru zagrebačke Čitaonice kao Matica Ilirska, zaklada za izdavanje knjiga „starih klasika ilirskih.“
Međutim, ubrzo je postala glavno kulturno okupljalište Hrvata, kao što kaže Ivan Kukuljević Sakcinski, jedan od njezinih utemeljitelja i kasnije dugogodišnji predsjednik: „U ono prvo doba, kad je bilo moguće književnikom ilirskim, da se svaki dan nađu u Čitaonici u živu razgovoru o boljku narodnome: u ono vrijeme, kad im je Matica bila jedini zavod, iz koga bi imale poteći knjige i nauke narodu hrvatskomu.“
Osnovana je i financirana isključivo dobrotvornim prilozima članova utemeljitelja i ostaloga članstva („uz posebnih dobrovoljnih i narednih prinesakah svakoga člana“) pa je vrijedno prisjetiti se tadašnjih čelnih ljudi, predsjednika grofa Janka Draškovića (1770.-1856.), istaknuta političara i najstarijega člana hrvatskoga narodnog preporoda, tajnika Vjekoslava Babukića i prvog donatora đakovačkog biskupa Josipa Kukovića.
Brojnim izdanjima značajnih knjiga i općenitom kulturnom djelatnošću Matica hrvatska i danas je jedna od naših najvažnijih kulturnih institucija.
Prvi pododbor osnovan izvan Zagreba je splitski Pododbor Matice Hrvatske čija osnivačka skupština je održana 15.11.1953. godina u prostorijama Gradske biblioteke. Članovi Pododbora bili su najznačajniji tadašnji splitski kulturni djelatnici, a za predsjednika je izabran profesor Andro Jutronić. On je ovu dužnost obnašao sve do privremenoga gašenja Matice padom Hrvatskoga proljeća 1972. godine. Uskoro je splitski Pododbor dobio prostorije u bivšoj Biskupovoj palači pa je mogao razviti bogatu kulturnu djelatnost. Početkom 1954. pokrenuta je nova književna revija Mogućnosti, a u velikom broju tada tiskanih knjiga posebno vrijedi istaknuti trotomnu Povijest Splita autora prof. Grge Novaka.
Na fotografiji je portret grofa Janka Draškovića iz 1893. godine slikara Vlahe Bukovca.
Međutim, ubrzo je postala glavno kulturno okupljalište Hrvata, kao što kaže Ivan Kukuljević Sakcinski, jedan od njezinih utemeljitelja i kasnije dugogodišnji predsjednik: „U ono prvo doba, kad je bilo moguće književnikom ilirskim, da se svaki dan nađu u Čitaonici u živu razgovoru o boljku narodnome: u ono vrijeme, kad im je Matica bila jedini zavod, iz koga bi imale poteći knjige i nauke narodu hrvatskomu.“
Osnovana je i financirana isključivo dobrotvornim prilozima članova utemeljitelja i ostaloga članstva („uz posebnih dobrovoljnih i narednih prinesakah svakoga člana“) pa je vrijedno prisjetiti se tadašnjih čelnih ljudi, predsjednika grofa Janka Draškovića (1770.-1856.), istaknuta političara i najstarijega člana hrvatskoga narodnog preporoda, tajnika Vjekoslava Babukića i prvog donatora đakovačkog biskupa Josipa Kukovića.
Brojnim izdanjima značajnih knjiga i općenitom kulturnom djelatnošću Matica hrvatska i danas je jedna od naših najvažnijih kulturnih institucija.
Prvi pododbor osnovan izvan Zagreba je splitski Pododbor Matice Hrvatske čija osnivačka skupština je održana 15.11.1953. godina u prostorijama Gradske biblioteke. Članovi Pododbora bili su najznačajniji tadašnji splitski kulturni djelatnici, a za predsjednika je izabran profesor Andro Jutronić. On je ovu dužnost obnašao sve do privremenoga gašenja Matice padom Hrvatskoga proljeća 1972. godine. Uskoro je splitski Pododbor dobio prostorije u bivšoj Biskupovoj palači pa je mogao razviti bogatu kulturnu djelatnost. Početkom 1954. pokrenuta je nova književna revija Mogućnosti, a u velikom broju tada tiskanih knjiga posebno vrijedi istaknuti trotomnu Povijest Splita autora prof. Grge Novaka.
Na fotografiji je portret grofa Janka Draškovića iz 1893. godine slikara Vlahe Bukovca.
Tekst: Antonjeta Baškarad Jutronić