Dana 17. o\u017eujka 2023. godine navr\u0161ava se135-ta godina smrti fra Pa\u0161kala Vuj\u010di\u0107a. Ro\u0111en kao Jure Vui\u010di\u0107 Dobreta u Glavini pokraj Imotskoga u obitelji koja dade brojne sve\u0107enike. Imado\u0161e zavjet kako \u0107e prvi sinovi biti sluge Gospodnje. Krsna slava Vui\u010di\u0107a je Krstovdan, a svetac za\u0161titnik koji se slavio sveti Jure. On je za\u0161titnik dr\u017eave iz koje potje\u010de pleme Vui\u010di\u0107a Dobreti\u0107a. Palili se svitnjaci i za Stipanjdan. Prve ku\u0107e na Glavici bijahu njihove. Dobreti\u0107i, op\u0107ina u BiH im uto\u010di\u0161te bija\u0161e u bijegu pred Turcima koji zauze\u0161e Jajce. Blistava je povijest koju su zbog mnogih neda\u0107a \u010duvali od javnosti, ta praotac njihov se i u \u0161pilje skrivao. Ma\u010d puknuo nad Pa\u0161kalom. Sve\u0107enici, kapelani, gvardijani, vikari, nadbiskupi, biskupi, provincijali predci su njegovi. Nikola Juraj Dragi\u0161i\u0107 je iz ove loze plemenite koja je u rodu sa velikim Ohmu\u010devi\u0107ima. Juraj bija\u0161e kod *Ujaka*, ali i u uskoj vezi s Radigostom iliti biskupom Gosta Radinom, te biskupom Hijancitom. Bje\u017ei za Italiju, postaje nadbiskup Nazaretski, pokopan u kriptu katedrale u Barletti. Neki bje\u017ee za Dalmaciju, a Pa\u0161kalovi iz Srebrenice u Jajce pa u Dobreti\u0107e. Podrijetlo svih Ra\u0161ka, Zeta i Srebrenica. Knezovi Ra\u0161ke \u2013 Radimirovi\u0107i su praoci Dobreti\u0107a Vui\u010di\u0107a. Imaju grb u fojni\u010dkom grbovniku i u skupnim grbovima. SEMPRE SPERO u svom gornjem lijevom kutu ima grb Radimirovi\u0107a, a u desnom grb Ohmu\u010devi\u0107a. Iz iste loze je obitelj Vranicani \u2013 ime po planini Vranici kao naslijednom dijelu. Na\u0161 Pa\u0161kal je praunuk brata velikog bosanskog biskupa fra Marka Dobreti\u0107a. Markovizemaljski ostaci po\u010divaju u oltaru fojni\u010dke crkve uz velikana fra An\u0111ela Zvizdovi\u0107a. Marko je trostruki apostolski vikar Bosne Srebrene. Jo\u0161 mnogo toga krasi \u017eivotopis ovog sina Bosne i Dobreti\u0107a, a iznad svega ona me\u0111 narodom i za narod. U Fojnici smiraj pronalazi i fra Pa\u0161kalov brat fra Pavao Vuj\u010di\u0107. Brat im fra Matej po\u010diva u crkvi u Izopu\u2026.Vi\u0161e o predcima u knjizi o slavnom nam i najve\u0107em sinu. Dodati \u0107u samo kako do kraja drugepolovice 18. stolje\u0107a sve\u0107enici dolaze iz boljestoje\u0107ih ku\u0107a. Ova obitelj ih je dala nebrojeno i pod prezimenom Vuica, Balta, Pavlovi\u0107, a opjevani i opisani iz pera velikana na\u0161e knji\u017eevnosti. Da su htjeli znati tko je Pa\u0161kal bi li mu putanja blistava bila zapam\u0107ena kao svjetlo vje\u010dno bar u Imotskom ili mu je Dobreta presudilo.Oro gnijezdo vrh timora vije, jer slobode u ravnici nije.Stihovi iz zapisa o Dobreti\u0107ima i Baltama, zapisao \u017eupnik iz Kori\u0107ana (1929.) Kao \u017eupnik tamo 1820- 1824 je fra Frano Dobreti\u0107 zvani \u0160ubara. \u010cuvali su oni dokumente od Povelje Stjepana Dabi\u0161e do fermana sultana i Ljiljanke k\u0107eri Dobretine u Istanbul odvedene. Sigurno znam da ovu velika\u0161ku obitelj treba temeljito istra\u017eiti po arhivima polaze\u0107i od Nobillisimae Familiae Comitum Dobreetich fra Luke Vladimirovi\u0107a, ali i od istambulskih arhiva u kojoj su tragovi onog koji prije\u0111e na islam. List \u201cBosanski prijatelj\u201d tiskan u tiskariLjudevita Gaja, gdje autor fra Juki\u0107 predla\u017ee davno da se pozabavimo Jurjem Dragi\u0161i\u0107em Dobreti\u0107em. Svi arhivi imaju pone\u0161to ili dostatno da se napravi povijesno rodoslovlje Dobreticha, jer njih nalazimo u \u0160ubi\u0107a, Hrvatini\u0107a, i Kosa\u010da, Ohmu\u010devi\u0107a, Pavlovi\u0107a, Bal\u0161i\u0107a, Jablani\u0107a itd. Ponajprije trebamorazjasniti grb Ohmu\u010devi\u0107a. Grb Vui\u010di\u0107a je dijelom sa\u010duvan u grbu Imotskoga i grbu op\u0107ine Dobreti\u0107i. Jesu li neki povjesni\u010dari pleli pri\u010de te\u0161ko mogu\u0107e, jer arhivi i danas imaju tragova. Tko su uistinu Dobreti\u0107i? Znamo kako su nastajala prezimena do dolaska Francuza, tj. nije ih bilo, a ovdje imamo pleme Dobreti\u0107a kroz stolje\u0107a. Nadimak iz maj\u010dina tepanja sinu Dobro moje ili\u2026Dobretama vlasnicima Svetosavskih zemalja i nositeljima znamena \u010detiriju Arhan\u0111ela. Sve \u0107emo na\u0107i ako budemo htjeli prou\u010diti dostupnu gra\u0111u u arhivima diljem Europe, Balkana i pone\u0161to u privatnim kolekcijama odabranih. Nije te\u0161ko povijest sa\u010duvati, ako smo na nju ponosni. Dana 21. o\u017eujka 1826. (3.travnja 1826. fra Vjeko Vr\u010di\u0107 ? ) u Glavini rodio se mali Jure Vui\u010di\u0107. Obitelj je odlu\u010dila kako \u0107e brat mu Pavao biti sve\u0107enik, ali Jure \u017eeli bratovu blizinu i ho\u0107e u sve\u0107enike. Sa stricem fra Ivanom odlazi u Retkovce.Dobiva nadimak Juko, a fra Haffner se kasnije u pismima Apostolskom vikaru prisje\u0107a tih dana i njegove crvene kapice sa kojom je stigao u Retkovce. Tada se \u0161alio; Veliki na\u0161 biskupe. Juko mu bija\u0161e srcu prirastao \u0161to je razvidno iz prepiski. Po\u010desto pi\u0161u\u0107i mu u Bosnu zapo\u010dima: Oprosti mi Bo\u017ee \u0161to sam Dalmatinac. Izgleda kako mu ne oprosti\u0161e. Pa\u0161kal je s velikim uspjehom zavr\u0161io gimnazijsko \u0161kolovanje u Vinkovcima, a \u0161kolski poznanik mu je Ipoznati pedagog Ivan Filipovi\u0107. Razi\u0161li su se, jer Pa\u0161kal Vui\u010di\u0107 nije bio prista\u0161a Ilira, politike i strana\u010dja. Bavio se isklju\u010divo Crkvom. Ostala je predaja o njegovom strahu da \u0107e Bosna u \u2026.. grcati. Novincijat u Fojnici 1841., filozofija u Ma\u0111arskoj, teologija i povijest u Italiji. U svojoj 32-oj godini \u017eivota posve\u0107en za biskupa u Veneciji. Gvardijan crkve San Francesco alla Vigna kre\u0107e na put rijetko vi\u0111enih biografija za jednog crkvenog slugu. Njegova poniznost i asketizam do\u0107i \u0107e ga *glave* Osobnog prijatelja MaksimilijanaHagsbur\u0161kog, kasnije progla\u0161enog kraljem Meksika, podr\u017eava u odluci o kupnji Lokruma i izgradnji kapelice. Pohvaljuje ga za gradnju vile Miramar i vrtove njene. Ima li njegova ljubav za botanikom udjela u vrtovima Lokruma, jer znamo da je zapisao mno\u0161tvo ljekovitog bilja pa i bilje Imotskoga. Sve sakupljeno, opisano, nacrtano ustupio je Bogoslavu \u0160uleku za *Jugoslavenskiimenik bilja* tiskano 1879. Imao je i svoju ljekaru\u0161u. U tan\u010dine zapisuje kako lije\u010diti ljude, \u017eivotinje i sa\u010duvati vino. Gdje li je? Odlazi vr\u0161iti misionarsku du\u017enost u Pulatu (Albanija). Vatikan ga premje\u0161ta u Aleksandriju, a fra \u010cur\u010dija sti\u017ee u Albaniju. Kada ga zbog jako slo\u017eene situacije i razdora me\u0111 sve\u0107enstvom vra\u0107aju u Bosnu, najprije odbija, ali je kasnije ponizno prihvatio slu\u017ebu. Znao je \u0161to tamo mo\u017ee o\u010dekivati. Fra \u010cur\u010dija odlazi zamijeniti ga u Aleksandriju. Dakle po\u010detak gradnje Sueza u svojstvu papinskog nuncija posve\u0107uje biskup fra Pa\u0161kal Vui\u010di\u0107, a otvaranje Sueza biskup \u010cur\u010dija. Ovaj potonji ima opisano svoje djelovanje i arhiv, neka mu je grob more, a Vui\u010di\u0107a nigdje ili malo. \u010covjeka koji je na gradnju Sueza doveo preko 3000 tisu\u0107e na\u0161ih ljudi. Bio u\u010ditelj djece francuske kolonije graditelja i in\u017eenjera, obiteljski prijatelj sa Ferdinandom Lessepsom. Veliki Pa\u0161kal tra\u017ei \u0161kole i domove za djevoj\u010dice i dje\u010dake Afrike, otvara siroti\u0161ta i hospicije. Veliko bi milosr\u0111e njegovo. Vodi te\u0161ku borbu za spas ljudi pred kolerom, putuje u Veneciju, Rim,Pariz i moli da se u\u010dini ne\u0161to za pomo\u0107 Africi. Odlikovan u Parizu od njihova zavoda. Progla\u0161en patricijem Rima. Pisao je molbe i upu\u0107ivao apele \u017eupama Bosne i \u0161ire, molio Vatikan za pomo\u0107 u dijeljenju oprosta i ispovjedima mno\u0161tvu ljudi iz na\u0161ih krajeva. Njemu mo\u017eemo pripisati i prvog sve\u0107enika misionara zadu\u017eenog za vjerski \u017eivot radnika na privremenom radu van domovine. Bio je to bosanski franjevac Ilija Tvrtkovi\u0107 – \u0160kori\u0107. Pi\u0161e Vui\u010di\u0107, tra\u017ei subra\u0107u za ispomo\u0107. Nije bio usli\u0161an. Ono \u0161to znamo je kako je nekolicinado\u0161la u Aleksandriju, a njegova bra\u0107a Pavao i Matej putuju \u010dak tri puta njemu za pripomo\u0107. I o njima arhive pri\u010daju. Barska biskupija i Kotor, Rama \u0160\u0107it i Sutjeska. Vra\u0107a se Pa\u0161kal 1861. u Brestovsko, prima pisma upozorenja na stanje u Bosni i \u017eelju biskupa iz \u0110akova pridru\u017eiti Bosansku biskupiju Slavoniji. Strossmayer priti\u0161\u0107e, otvoreno pokazuje svoju netrpeljivost prema Vui\u010di\u0107u, ali Pa\u0161kal ponizno i potpuno predano Bogu vrlo uljudno odgovara. Te\u0161ke rije\u010di prima, dva puta paljen u biskupiji ne predaje se i vjeruje Vatikanu, ali oni na kraju pod pritiskom Monarhije opozva\u0161e ono usmeno promaknu\u0107a u nadbiskupa, a u Bosnu dolazi biskup Stadler. Tu\u017eno vrijeme patnje i izoliranosti, ostavljenosti. Pa\u0161kal do\u017eivljava lagani mo\u017edani udar, duboko nesretan, izgubljen odlu\u010di se povu\u0107i u Livno, a iz njega u Imotski na rodnu grudu. Vrijeme provodi prevode\u0107i, podu\u010davaju\u0107i, sortiraju\u0107i ostavinu i pi\u0161u\u0107i oporuku. Intenzivno se dru\u017ei sa osobnim lije\u010dnikom dr. Augustinom Bitangom. Ostavio je on u Bosni preko \u010detrdeset novih crkvi, neke obilato daruju\u0107i vlastitim sredstvima. Nekoliko ukra\u0161enih vrijednostima naru\u010denim iz Francuske o njegovom tro\u0161ku. Tim vi\u0161e je nastojao vratiti Bosni relikvijare i vrijednosti, slike i ostale dragocjenosti koje je Strossmayer prikupio za vlastitu zbirku.Imamo i zapis o predaji dragocijenosti \u0110akovu na \u010duvanje do oslobo\u0111enja od Turaka. Otvorio je oko tridesetak \u0161kola i poklonio za \u0161kolovanje sjemeni\u0161taraca 33 000 forinti vlastitog novca. Otvara siroti\u0161ta, u Banja Luci i Derventi su me\u0111u zadnjima. Kolikima je samo time pomogao, udomio djecu neizvjesne sudbine. Iz Zagreba je doveo sestre milosrdnice u Sarajevo, Derventu, Banja luku, Dolac i Livno. Ni to mu ne prizna\u0161e. On nije zaboravio nazna\u010diti kako jeza\u010detnik ideje biskup fra Marijan \u0160unji\u0107 kojega smrt prerana omete u toj plemenitoj nakani. Pa\u0161kal prognan ostavlja 50 000 forinti za gradnje siroti\u0161ta u Bosni, a sve to pripisuje se Stadleru. Zaboravljeno je kako je dao vlastiti novac za gradnju crkve i samostana u Visokom. Poznat je po zamjerci Trapistima kako umjesto siroti\u0161ta grade velebno zdanje u Busova\u010di, \u010dije vjernike uvjeravaju da su neovisni o Biskupu. Vrlo interesantna gra\u0111a sa\u010duvana, kao i podatak kako im on osobno posu\u0111uje 51 forintu za kaparu pri kupnji imanja. Tek srame\u017eljivo fra Gavrani\u0107 ispravlja neto\u010dne navode. Ovu etapu *ru\u0161enja* Pa\u0161kala opisujem u knjizi. Bolna gra\u0111a. On njima kako su politi\u010dari i trgovci, a oni njemu\u2026. Strossmayer Pa\u0161kala nazva biskup pu\u010danin i ni\u0161 koristi (prepiska s Ra\u010dkim) Za to vrijeme Pa\u0161kala vi\u0111aju sa radnicima kakopoma\u017ee pri gradnji crkve, pa i one sv.Antuna u Sarajevu. Ostavio je Stadleru 90 000 forinti za katedralu. Nigdje slova, tek fra Ignacije ne\u0161to pi\u0161e. Kako tu\u017ena blistava biografija. Zadu\u017eio te je Bosno i u tebi je srce ostavio – fra Ignacije Gavrani\u0107 napisa. Strossmayer otvoreno pokazuje netrpeljivost, krivo ga optu\u017euje da on poma\u017ee svoju obitelji, prisvaja novce pa mu Monarhija uskrati pomo\u0107. Navode kako asketski \u017eive, pa mu novci ne trebaju. Za to vrijeme Vui\u010di\u0107i su veleposjednici od 1745. Godine. Pa\u0161kal Vui\u010di\u0107 je djelovao pod odmazdama turskim, a ovi ga naslje\u0111uju pod upravom Austrougarske. Razliku znamo, a i posljedice. Brestovsko mu spali\u0161e do temelja, jedva je \u017eivu glavu spasio. U Sarajevu jo\u0161 i gore, a izgori\u0161e i Vui\u010di\u0107a ku\u0107e na Glavici. Razvidno iz njegovih milodara nije mu smetalo klevetanje. Doveo je i majstore iz Imotskoga poznate po vje\u0161tinama gradnje u kamenu. Biskupsku odoru je rijetko nosio, ali habit uvijek. Bo\u017ee koliko je propatio. Na \u010dast i slavu mu strpljivost i vjera. Dokazuje da je oprost bo\u017eanski dar. Ponizno Bogu predan, nije li to odlika katolika. On otrpje\u0161e puno, jer politika nije bila sfera njegova interesa, ve\u0107 neovisna o \u0110akovu Bosna mu Srebrena. Za to je imao potporu mnogih bosanskih franjevaca. Pri okupaciji Bosne izmjene u vlasti, ali i one nimalo prihvatljive nit puku, niti crkvi, tek nekim klericima. Te\u0161ko je bilo u ujedinjenoj Iliriji sve do pred koje desetlje\u0107e braniti istine, zato su neki htjeli\u2026\u2026\u2026 Fra Pa\u0161kal je pokopan u sjeverni dio fratarskog groba u D\u017eombu\u0161i. Veliki gvardijan sv Franje u Imotskom, fra Mijo Kotora\u0161 uresi mu grob 1904. prelijepim mramornim spomenikom. U tro\u0161kovima sudjeluje Provincija Bosne Srebrene, Provincija Presv. Otkupitelja, Hercegova\u010dka provincija Uznesenja Marijina, Crkovinarstvo Imotskoga, samostan imotski I jo\u0161 nekolicina. Detaljnije u knjizi. Fra Vjeko Vr\u010di\u0107 nakon ulaska u grob, kako sam pi\u0161e, da vidi u kojem stanju su ostaci pokojnika, odlu\u010duje se za premje\u0161tanje njegovih zemaljskih ostataka u hodnik s ju\u017ene strane crkve. Odluku donosi kako ga mi ne bi zaboravili na groblju. Podrobnije u knjizi. Ostav\u0161tina fra Pa\u0161kala Vui\u010di\u0107a je ogromna i vrijedna. Imotski moj, ovaj sin i tebe zadu\u017ei i u tebi spokoj potra\u017ei. Znamo li tko je? Lector generalis \u2013 predava\u010d filozofije, povijesti i crkvenog prava u Veneciji, voljeni gvardijan San Francesca Alla Vigna, Definitor franjeva\u010dkih provincija Svetog Ante u Veneciji, biskup Pulata (Albanija), Naslovni biskup Antifalentski. Apostolski vikar i apostolski delegat Egipta I Arabije. Apostolski vizitator centralne Afrike. Po\u010dasni predsjednik *Afri\u010dkog zavoda u Parizu* Vitez i komandator groba u Jeruzalemu. Asistent papina prijestolja, PatricijRima i posljednji vikar Bosne. Dodajmo ovome i posljednji sve\u0107enik iz roda Vui\u010di\u0107a, jer njih ima, ali \u0161kolovanje njihovo \u2026\u2026\u2026Upalimo plamen ljubavi uz po\u010divali\u0161te njegovo. U\u010dinimo to kako to u\u010dini\u0161e i oni koji iz Dobreti\u0107a navrate na grobu mu svije\u0107u zapaliti kao i pretku njegovu knezu Dobreti i dan danas. \u010cuvaju ga kao svetinju pod starom lipom. Dragi moji Imo\u0107ani u mrtvarniku Venecije stoji Pasquale Dobreta Vuicic da Imotschi, a mi? Knjiga o ovom vrlom sinu iz plemena majke moje ima temeljit opis i dovoljno fusnota za budu\u0107e *rudare* po arhivima. Ima i jedan obiteljski recept. Na\u0161 Pa\u0161kal je bio \u2026..Vrijedan svakog truda! Umro od tifusa u no\u0107i sa 17. na 18. o\u017eujka 1888. godine. Svoju umornu du\u0161u prepusti Stvoritelju i ode skromno, ispra\u0107en batom zvona u krilo Gospe od An\u0111ela.<\/p>\n\n\n\n
\u010cuvali nam te an\u0111eli nebeski, a Gospodin udijelio du\u0161i tvojoj pokoj i rajski mir. <\/p>\n\n\n\n
Po\u010divaj u miru! <\/p>\n\n\n\n
Mercedes Ceda Marinkovi\u0107<\/p>\n\n\n\n
U ovom sa\u017eetom tekstu prvi put se objavljuju objedinjeni tekstovi vezani za \u017eivot i djelovanje velikog imotskog sina, biskupa fra Pa\u0161kala Vui\u010di\u0107a.<\/p>\n\n\n\n
Sa nestrpljenjem i\u0161\u010dekujemo promociju i izdavanje knjige o velikom biskupu<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Dana 17. o\u017eujka 2023. godine navr\u0161ava se135-ta godina smrti fra Pa\u0161kala Vuj\u010di\u0107a. Ro\u0111en kao Jure Vui\u010di\u0107 Dobreta u Glavini pokraj Imotskoga u obitelji koja dade brojne sve\u0107enike. Imado\u0161e zavjet kako \u0107e prvi sinovi biti sluge Gospodnje. Krsna slava Vui\u010di\u0107a je Krstovdan, a svetac za\u0161titnik koji se slavio sveti Jure. On je za\u0161titnik dr\u017eave iz koje […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":3702,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[6],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/stari-imotski.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3701"}],"collection":[{"href":"https:\/\/stari-imotski.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/stari-imotski.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/stari-imotski.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/stari-imotski.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=3701"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/stari-imotski.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3701\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3705,"href":"https:\/\/stari-imotski.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3701\/revisions\/3705"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/stari-imotski.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/3702"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/stari-imotski.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=3701"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/stari-imotski.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=3701"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/stari-imotski.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=3701"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}