Staro-hrvatske ru\u0161evine u Imotskom 1900. godine. Dragocjen opis osloba\u0111anja Imotskog u svojim je spisima ostavio generalni providur Dalmacije i Albanije Alvise Sebastiano Mocenigo III. Mocenigovi su spisi napisani na talijanskom jeziku, a \u010duvaju se u Dr\u017eavnom arhivu u Zadru. Providur Mocenigo (Venecija, 1662. – Venecija, 1732.), pripadnik jedne od naj\u010duvenijih mleta\u010dkih aristokratskih obitelji nakon osloba\u0111anja Imotskog izabran je za Du\u017eda (s ogromnih 40 glasova za i samo 1 protiv) kao 6 du\u017ed iz venecijanske dinastije Mocenigo. Bio je 112 mleta\u010dki du\u017ed koji je vladao od 24. 08. 1722. do 24. 05. 1732.). Alvise Sebastiano Mocenigo bio je vrhunski obrazovani vojnik s ogromnim iskustvom ratovanja s Turcima od Gr\u010dke i Albanije do Dalmacije. Iako volimo istaknuti na\u0161e ljude, prvenstveno konjicu, Alvise Sebastiano Mocenigo jedan je od najve\u0107ih vojskovo\u0111a koji je ratovao na na\u0161em podru\u010dju. U nastavku se daje dio teksta fra Joze Grbavca objavljen u listu “Grad na gori” br. I. (56) 2017.”….U petak 23. srpnja, krene vojska s artiljerijom iz Omi\u0161a te\u0161kim i neprohodnim stazama prema Imotskom. Trebalo im je dva dana da stignu u Imotsko polje. General Mocenigo osobno je zapovijedao napadom, a naredbe su na terenu provodili general Emo i zapovjednik topni\u0161tva Rizzo. Kako bi sprije\u010dio Turcima u Imotskom svaku pomo\u0107 sa strane general Mocenigo po\u0161alje zapovjednika Semicetola prema Neretvi, Nonkovi\u0107a prema Trebinju i Stonu, a Vrgor\u010dani se obveza\u0161e onemogu\u0107iti dolazak pomo\u0107i iz Livna i Glamo\u010da. Prije nego \u0161to je glavnina mleta\u010dke vojske stigla u Imotsko polje, u nedjelju popodne 25. srpnja vojskovo\u0111a Zuane de Franceschi sa svojim ljudima ve\u0107 bija\u0161e osvojio samu varo\u0161 Imotski. Ostade samo prijete\u0107a utvrda u koju se bija\u0161e zabarakidirala turska posada od 111 vojnika: 103 borca i 7 aga pod zapovjedni\u0161tvom dizdara. Ohrabreni neosvojivo\u0161\u0107u utvrde i o\u010dekuju\u0107i poja\u010danje iz susjednih hercegova\u010dkih gradova, Osmanlije se ne htjedo\u0161e predati.Sljede\u0107eg dana hrvatsko-mleta\u010dka vojska utabori se na sjevernoj obali rijeke Vrljike, isto\u010dno od Perinu\u0161e, u Muji\u0107a polju i Gospojinama. U no\u0107i s 27. na 28. srpnja manji dio vojske s artiljerijom uputi se prema Topani….. Nakon dva dana imotska se tvr\u0111ava na\u0161la u potpunom okru\u017eenju. Mleta\u010dki in\u017einjer Camozini i zapovjednik artiljerije Rizzo postavi\u0161e tri topovske baterije na dominantne kote uz sjeverni i isto\u010dni rub Modrog jezera tako da su sa udaljenosti od svega nekoliko stotina metara lako\u0107om poga\u0111ali u samu unutra\u0161njost tvr\u0111ave. Nakon pada prvog bedema i gubitka tridesetak vojnika, Turci se povuku i zabarikadiraju u gornji dio tvr\u0111ave……. Ve\u0107 prvog dana osvoji\u0161e prvi bedem utvrde, na koji se prvi pope Ante Vrdoljak, vojnik sinjske \u010dete, i na nj izvjesi zastavu sv. Marka. Juna\u0161tvom opo\u0161teni\u0161e svoje ime i dvojica Imo\u0107ana: haramba\u0161a Brni\u0107-Lelas i njegov \u010detni barjaktar Grgur Ujevi\u0107, strah i trepet Imotske krajine. Mleta\u010dki in\u017eenjeri pod okriljem no\u0107i po\u010de\u0161e bu\u0161iti litice u podno\u017eju utvrde za postavljanje mina. Kada za to sazna\u0161e Turci, napusti ih svaka hrabrost te 30. srpnja izvjesi\u0161e bijelu zastavu i zapo\u010de\u0161e pregovore o predaji. Tro\u010dlana turska delegacija 1. kolovoza uve\u010der pristade na predaju uz uvjet da im se dopusti odlazak u najbli\u017eu tvr\u0111avu Ljubu\u0161ki. Tako Imotski nakon te\u0161ka osmodnevnog krvavog boja, 2. kolovoza, na Gospu od An\u0111ela, osvanu slobodan od Turaka koji se uz vojnu pratnju na \u010delu s pukovnikom Grgurom Naki\u0107em preko no\u0107i povuko\u0161e prema Ljubu\u0161kom….<\/p>\n\n\n\n
Razglednica u nakladi imotskog na\u010delnika Josipa Tripala koji je i poslao 1905. prijatelju u \u0160ibenik u obiteljskoj je arhivi<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Staro-hrvatske ru\u0161evine u Imotskom 1900. godine. Dragocjen opis osloba\u0111anja Imotskog u svojim je spisima ostavio generalni providur Dalmacije i Albanije Alvise Sebastiano Mocenigo III. Mocenigovi su spisi napisani na talijanskom jeziku, a \u010duvaju se u Dr\u017eavnom arhivu u Zadru. Providur Mocenigo (Venecija, 1662. – Venecija, 1732.), pripadnik jedne od naj\u010duvenijih mleta\u010dkih aristokratskih obitelji nakon osloba\u0111anja […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":3229,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[4,18],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/stari-imotski.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3212"}],"collection":[{"href":"https:\/\/stari-imotski.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/stari-imotski.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/stari-imotski.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/stari-imotski.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=3212"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/stari-imotski.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3212\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3215,"href":"https:\/\/stari-imotski.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3212\/revisions\/3215"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/stari-imotski.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/3229"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/stari-imotski.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=3212"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/stari-imotski.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=3212"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/stari-imotski.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=3212"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}