Numizmatika je va\u017ena povijesna znanost koja nepogre\u0161ivo stavlja u povijesni i vremenski kontekst sve \u0161to drugim na\u010dinima to nije mogu\u0107e. Tamo gdje nedostaju pisani dokumenti ili bilo kakvi drugi materijalni pokazatelji, nalazi nov\u010di\u0107a rje\u0161avaju svaku dilemu to\u010dnedeterminacije. Na\u0161em muzeju je prije vi\u0161e godina (2004) ponu\u0111en na otkup jedan zlatnik. Ispostavilo se da je to zlatnik bizantskog cara Romana Argira III ,koji je vladao 1028-1034.godine. Novac je poznat pod nazivom solid ili histamenon ili romanatus (dolazi od careva imena- Roman). Nije bilo te\u0161ko povezati podrijetlo ponu\u0111enog nov\u010di\u0107a s jednim nama ve\u0107 poznatim nalazi\u0161tem. Naime, u Drumu u zaseoku Ercega prona\u0111ena je ostava novca od 20-tak zlatnika ovog cara ,koje je prona\u0161ao Jozo Erceg 1936.godine prilikom ravnanja terena za gradnju ku\u0107e. Na\u017ealost, nismo u mogu\u0107nosti u\u0107i u trag svim ovim vrijednim zlatnicima i saznati gdje se oni danas nalaze. Znamo za 3 primjerka u Franjeva\u010dkom samostanu u Sinju ( po zadnjim saznanjima od spomenuta tri sa\u010duvan je samo jedan). Jo\u0161 jedan romanat iz te bogate postave \u010duva se u na\u0161em Zavi\u010dajnom muzeju. Pretpostavljam da je ve\u0107ina ostalih zavr\u0161ila (prodana) Arheolo\u0161kom muzeju u Splitu. Me\u0111utim, od 59 primjeraka zlatnika cara Argira, koji se nalaze u ovom splitskom muzeju ne spominje se nijedan iz Imotskog (Druma). Mogu\u0107e da su se na\u0161li u kategoriji onih s naznakom nepoznato nalazi\u0161te. Isto, mo\u017eda je jo\u0161 koji sa\u010duvan u Drumu ili u privatnim zbirkama? U takvom slu\u010daju mo\u017eemo se nadati da se jo\u0161 neki primjerci iz ove bogate ostave, kad-tad pojave na tr\u017ei\u0161tu. Avers solida prikazuje Krista na tronu odjeven u tuniku ogrnut himationom (pla\u0161tem), u lijevoj pridr\u017eava Evan\u0111elje. Uz rub je natpis gr\u010dkim pismom : Isus Krist kralj kraljeva. Revers prikazuje cara Argira koji u desnici dr\u017ei kuglu s kri\u017eem i Bla\u017eenu Djevicu, koja kruni cara. Tom simboli\u010dnom gestom potvr\u0111uje njegovu zemaljsku vlast, uz Bo\u017eju pomo\u0107. Uz rub nov\u010di\u0107a je natpis: Milo\u0161\u0107u Bla\u017eene Djevice* Roman. Ono \u0161to je intrigantno u pri\u010di o romanatima i caru koji je vladao samo \u0161est godina, unato\u010d tom kratkom razdoblju vladavine ostala je razmjerno velika koli\u010dina njegova novca nana\u0161em tlu. Posebno zanimljivo su brojni nalazi skupnog novca u Dalmaciji, osobito u zagorskom dijelu i u Hercegovini. Nalaza ovog novca je znatno vi\u0161e nego za nekih njegovih prethodnika, kao careva Bazilija II i Konstantina VIII, \u010dije je suvladarstvo potrajalo punih pedeset godina. Novac proizi\u0161ao iz kovnica spomenutih vladara, a koji je na\u0111en na na\u0161em tlu iznosi jedva desetak primjeraka od kojih je opet pola izgubljeno. Ova nelogi\u010dnost je upravo bila povod za mnoga naga\u0111anja i zanimljive pri\u010de koje su se raspredale oko Argirova novca. Zanimljiva je pri\u010da o brodolomu i havariji bizantinskog broda s teretom koji su \u010dinili desecikentenarija (svaki je sadr\u017eavao po 33 kg zlata u kovanicama ), a koji je dospio na na\u0161u stranu obale, to\u010dnije ju\u017eno od Dubrovnika. U povijesnim izvorima zabilje\u017een je jedan ovakav brodolom , \u010diji plijen je dospio u ruke dukljanskog kneza Vojislava Stefana, zbog \u010dega ga je car pozvao da vrati oduzeti novac ,te da svojom krivnjom ne bude povod ratu. Malo je vjerojatno da je taj novac dospio do nas i da se mo\u017ee povezati s nalazi\u0161tima na na\u0161em tlu.Tragaju\u0107i za drugim relevantnim povijesnim podacima o doga\u0111ajima koji su se odigrali u prvoj \u010detvrtini 11 st. a koji bi se mogli dati odgovor na ovu dilemu. Povjesni\u010dari su izdvojili jedan, koji se \u010dini posebno zanimljiv, te bi mogao biti odgovor na ovo pitanje. Hrvatska dr\u017eava na \u010delu s Kre\u0161imirom III i njegovim nasljednikom sinom Stjepanom (Argirovi suvremenici) nastoje u okrilje Hrvatske dr\u017eave privesti neke priobalne gradove koji su odbijali priznati njihovu vlast. Gradovi su kalkulirali komu \u0107e se prikloniti, te su birali izme\u0111u Venecije, Hrvatske i Bizanta. Ovi gradovi su nastojali priskrbiti \u0161to ve\u0107u autonomiju za sebei zadr\u017eati \u0161to ve\u0107u neovisnost od gospodara. Tako se spominje zadarski arhont \u2013\u010dlan gradske uprave-Grgur Dobronja koji je odlu\u010dio otputovati u Carigrad s posebnom misijom da se pokloni novo izabranom caru-Argiru u znak priznavanja njegove vlasti od nekih dalmatinskih gradova (Split, Trogir, Zadar, Osor i dr.). Dobronja je bio svjestan da zbog udaljenosti prijestolnice u Carigradu, autonomija njihovih gradova biti \u0107e zagarantirana , a eventualno carevo uplitanje u gradsku upravu bit \u0107e neznatno. Prema pisanim dokumentima Dobronja je dvaput putovao u Carigrad iskazivati vjernost caru i oba puta se vra\u0107ao s bogatim carskim darovima-novcem. Kako je Argir ubrzo stradao nasilnom smr\u0107u (dala ga je ubiti vlastita \u017eena Zoe, ina\u010de k\u0107i Konstantina VIII, uz \u010diju pomo\u0107 je Argir i do\u0161ao na vlast). Carica je na prijestolje dovela svog tre\u0107eg mu\u017ea Mihajla Paflagonca. To je bio dobar razlog da Grgur Dobronja ponovno krene na put u Carigrad. Me\u0111utim sada je situacija bila izmijenjena, novi car nije bio naklonjen Dobronji, dapa\u010de dao ga je uhititi ,te je bio ba\u010den u tamnicu, ondje je na kraju i umro. Bez obzira na Dobronjinu sudbinu on je za svojih ranijih uspje\u0161nih misija u Carigrad donio u Dalmaciju, osobito Zadar veliku koli\u010dinu novca, koji je bio zna\u010dajan poticaj raznim djelatnostima, u prvom redu dolazi do procvata dalmatinskog graditeljstva, osobito gradnje crkava, skulptura u okviru crkvenog namje\u0161taja ( ciborija, oltarskih ograda, kapitela isl.) ,koja posti\u017ee vrhunac umjetni\u010dkog ostvarenja kroz pleternu ornamentiku i reljefnu skulpturu, koja po umjetni\u010dkoj vrijednosti nadma\u0161uje Europsku tog vremena, a sve potpomognuto najvjerojatnije Argirovim novcem. Hrvatski vladari nisu kovali vlastiti novac, nisu imali ni vlastite kovnice, a ni rudnike plemenitih kovina, tako da je Argirov novac ostao u opticaju na prostoru starohrvatske dr\u017eave cijelo 11. i 12. st., kao glavno plate\u017eno sredstvo u razmjeni roba i dobara. Me\u0111utim, i dalje ostaje enigma za\u0161to je i iz kojih razloga ovaj car pomagao razvitku dalmatinskih gradova, zahvaljuju\u0107i \u010dijoj bogatoj donaciji je cijelo jedno razdoblje obilje\u017eeno plodnim graditeljstvom i likovnim stvarala\u0161tvom. Tako\u0111er jo\u0161 uvijek nemamo odgovor za\u0161to se najvi\u0161e tog novca na\u0161lo upravo na prostoru zagorskog dijela Dalmacije i Hercegovine, uz brojne pojedina\u010dne nalaze tu se na\u0161lo najvi\u0161e ostava s Argirovim zlatnicima. Kod Mostara najve\u0107a ostava u Dre\u017enici s \u010dak 300 primjeraka zlatnika, Ljubu\u0161ki-Klobuk- 23 , Vitina – 6, Imotski-Drum 15-20, (prema A. Ujevi\u0107u 20 primjeraka), Mu\u0107-18, Trilj- 8 primjeraka, (ove brojke minimalno variraju kod razli\u010ditih autora). Brojni su jo\u0161 pojedina\u010dni nalazi, koji se ovdje ne navode. <\/p>\n\n\n\n
Snje\u017eana Tonkovi\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Numizmatika je va\u017ena povijesna znanost koja nepogre\u0161ivo stavlja u povijesni i vremenski kontekst sve \u0161to drugim na\u010dinima to nije mogu\u0107e. Tamo gdje nedostaju pisani dokumenti ili bilo kakvi drugi materijalni pokazatelji, nalazi nov\u010di\u0107a rje\u0161avaju svaku dilemu to\u010dnedeterminacije. Na\u0161em muzeju je prije vi\u0161e godina (2004) ponu\u0111en na otkup jedan zlatnik. Ispostavilo se da je to zlatnik […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":3119,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[20],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/stari-imotski.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3118"}],"collection":[{"href":"https:\/\/stari-imotski.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/stari-imotski.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/stari-imotski.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/stari-imotski.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=3118"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/stari-imotski.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3118\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3122,"href":"https:\/\/stari-imotski.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3118\/revisions\/3122"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/stari-imotski.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/3119"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/stari-imotski.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=3118"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/stari-imotski.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=3118"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/stari-imotski.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=3118"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}