Dobrila Tripalo sa svojom djecom u Imotskom 1938. godine, s desna stoje: Ljubomir, Milica, Nevenka, majka Dobrila, Ante Tonko i Miro. U Zavi\u010dajnom muzeju Imotski\u00a0 otvorena je izlo\u017eba \u201cTripalova vizija Imotskog\u201d. Postav izlo\u017ebe \u010dine originalna Peri\u0107eva pisma znamenitom imotskom Na\u010delniku Josipu Tripalu s obja\u0161njenjima dru\u0161tveno politi\u010dke situacije. U nastavku se daje tekst kustosice izlo\u017ebe Snje\u017eane Tonkovi\u0107:
\nNA\u010cELNIK IMOTSKOG JOSIP TRIPALO I ZASTUPNIK DON VERGIL PERI\u0106
\nKonac 19-tog i po\u010detak 20-tog st. vrijeme je velikih promjena i zna\u010dajnih zbivanja u politi\u010dkom, ekonomskom i ideolo\u0161kom pogledu. Hrvatska je u tom vremenu bila uklije\u0161tena izme\u0111u Austrije i Ma\u0111arske i njihovih interesnih preklapanja na na\u0161em tlu, a koja su uvijek zavr\u0161avala na \u0161tetu Hrvatskog naroda. Nejedinstvo kojemu je pridonosila i teritorijalna podijeljenost Hrvatske na Banovinu, Dalmaciju i Slavoniju, dodatno je i\u0161lo u prilog vladavini dvojne Monarhije. Bu\u0111enje nacionalne svijesti kroz nacionalne stranke koje su okupljale Hrvatski narod u tra\u017eenju svojih prava, kao prava na uporabu vlastitog jezika u javnim ustanovama, tako i za ve\u0107u politi\u010dku, financijsku i gospodarsku samostalnost. Odjeci tih zbivanja nisu mogli mimoi\u0107i ni Imotsku krajinu. Ovdje su podjednako djelovale Narodna stranka, Stranka prava, \u010cista stranka prava te Smodlakina Hrvatska demokratska stranka, koja se udru\u017euje s Naprednom strankom i postaje Hrvatska pu\u010dka napredna stanka ili kra\u010de Hrvatska stranka. Me\u0111utim, postojala je u gradu i mala grupica od 9 obitelj koje su se smatrale Talijanima, oni nastoje obnoviti svoju stranku \u201eLega Nazionale\u201c, ali njihova uloga\u00a0je bila minorna. Josip Tripalo na\u010delnik Imotskog i Vergil Peri\u0107 saborski zastupnik u Dalmatinskom saboru i Carevinski zastupnik u Be\u010du, suvremenici, istomi\u0161ljenici i domoljubi pripadnici iste Narodne stranke iako Peri\u0107 1894.god. zbog neslaganja s rukovodstvom stranke, iz revolta prelazi u \u010cistu stranku prava. Unato\u010d tomu otpo\u010dinju zajedni\u010dku suradnju imaju dosta dodirnih to\u010daka i sli\u010dnih razmi\u0161ljanja te s punim po\u0161tovanjem respektiraju jedan drugog. Me\u0111utim, ono \u0161to je najvi\u0161e povezalo ova dva istaknuta Imo\u0107anina jest \u017eelja da svojim radom
\ndoprinesu boljitku i prosperitetu svog kraja. Postali su prijatelji vodili su \u010destu korespondenciju s istom temom realizacija raznih projekata vezanih za Imotsku krajinu. Peri\u0107 je bio intelektualac i politi\u010dar \u010dovjek koji se kretao u sli\u010dnim krugovima, koji je uvijek\u00a0mogao ra\u010dunati na potporu ljudi s kojima je svakodnevno bio u kontaktu. Josip Tripalo je skroman \u010dovjek, omiljen u narodu, koji je tako\u0111er uvijek spreman napraviti vi\u0161e od zadanih mu mogu\u0107nosti na\u010delnika jedne male varo\u0161i u Zagori. Svakako poznanstvo s jednim tako utjecajnim \u010dovjekom moglo je biti vrlo korisno, dok je Peri\u0107 u Tripalu vidio pouzdanog \u010dovjeka na kojeg se mo\u017ee osloniti. Njihovo prijateljstvo datira ranije od prvog Tripalovog na\u010delni\u010dkog mandata iz 1894.g. i trajalo je puno du\u017ee od Peri\u0107evog posljednjeg zastupni\u010dkog mandata 1916.g. Ostali su u prijateljstvu i kontaktu sve do Peri\u0107eve smrti, u Zadru 1919. g. Poslije njega ostala su pisma upu\u0107ena Josipu Tripalu iz kojih danas i\u0161\u010ditavamo povijest i povijesna zbivanja jednog razdoblja od prije vi\u0161e od stotinu godina na jednom malom prostoru kao \u0161to je Imotska krajina. Ona je zapravo ogled i preslika zbivanja u cijeloj tada\u0161njoj Hrvatskoj. Me\u0111utim iznena\u0111uje kako su neka pitanja, onda i danas jednako aktualna.
\nJOSIP TRIPALO (1862-1929) ro\u0111en je u Imotskom od oca Andrije i majke Marije-Ane Bitanga. Otac mu je doselio u Imotski iz Sinja. Ubrzo nakon \u017eenidbe kupio je ku\u0107u na imotskoj Pjaci.\u00a0Razvio je posao i zahvaljuju\u0107i tomu uredio je i dogradio jo\u0161 jedan kat na ku\u0107i, koja i danas odolijeva vremenu i \u010duva uspomenu na tu obitelj. Njegov sin Josip jedinac naslijedio je od oca trgovinu \u017eeljezom i uspje\u0161no se za \u017eivota bavio tim poslom. Stekao je zna\u010dajan imetak i slovio kao imu\u0107an \u010dovjek – trgovac i posjednik. \u017denio se dvaput, nakon smrti supruge Milice Jerkovi\u0107, s kojom je imao k\u0107i Mariju, drugi put se o\u017eenio Dobrilom \u0160egvi\u0107 iz Splita s kojom je imao jo\u0161 dvije k\u0107eri i \u010detiri sina. Na\u017ealost
\nnitko od njegove sedmero djece nije imao potomaka. Dva sina su tragi\u010dno stradala, najstariji sin Andrija utopio se u Modrom jezeru a Ljubomira su ubili komunisti 1945. g. Ina\u010de, Ljubomir je bio nadaren kao glazbenik, i njegovim zalaganjem osnovano je dru\u0161tvo \u201eLipa\u201c za brigu i ure\u0111enje Imotskog. Smr\u0107u najmla\u0111eg sina Ante Tonka, dugogodi\u0161njeg sveu\u010dili\u0161nog profesora u Sarajevu, koji je umro 1993.g. ugasio se ogranak imotske loze Tripalo. Za \u017eivota Josip Tripalo imao je ugled i bio omiljen me\u0111u Imo\u0107anima, tako da su ga \u010dak tripu birali za na\u010delnika. Prvi put sa svega 32. god. stao je na \u010delo grada, drugi i tre\u0107i put\u00a0biran je dva mandata za redom (1899-1911), kao pripadnik Narodne stranke. Godine 1911.g. odr\u017eali su se novi izbori u vrlo napetoj situaciji, a ona je vladala ne samo u Imotskom nego diljem Dalmacije. Vodila se borba izme\u0111u pristalica Narodne stranke i \u010ciste stranke prava. Prava\u0161i su te godine uvjerljivo pobijedili u Imotskom. Izabran je Ivan Zane Vu\u010demilovi\u0107, prava\u0161, za novog na\u010delnika koji je upravljao gradom sve do rata, a zadr\u017eao je taj polo\u017eaj i u ratnim godinama. Tripalo je za svog dugogodi\u0161njeg mandata u\u010dinio puno za Imotski i Krajinu, ostvario je nekoliko bitnih projekata koje je uspio realizirati u suradnji s zastupnikom Peri\u0107em, a koji su pozitivno obilje\u017eili njegovo slu\u017ebovanje. Najva\u017eniji njihov poduhvat svakako je osnivanje Gra\u0111anske \u0161kole u Imotskom, otvorena je 1911.g. Tom prigodom zastupnik Peri\u0107 je odr\u017eao vrlo nadahnut govor koji se me\u0111u Imo\u0107anima jo\u0161 dugo pamtio i prepri\u010davao. Za Tripalova mandata, radilo se na obuzdavanju bujice Suvaje koja se nekontrolirano izlijevala i plavila polje, nakon \u010dega je ono ostajalo dobar dio godine pod vodom neupotrebljivo za obra\u0111ivanje. Tako\u0111er, Imotski je dobio vodovod njegovim osobnim zalaganjem, a uz pomo\u0107 novca koje je Peri\u0107 uspio ishoditi od vlade (100.000 K). Time je bio rije\u0161en jedan veliki problem i goru\u0107e pitanje grada. Za svog mandata 1893.g. osniva\u00a0\u201eOp\u0107insku glazbu\u201c koja datira jo\u0161 od 1870.g. U njenim po\u010decima i sam je bio \u010dlan glazbe. Uspostavio je javnu rasvjetu osvijetliv\u0161i Pjacu s dvanaest visokih ferala. Zatim, nastojao je dovesti Poljoprivrednu \u0161kolu u Imotski, smatrao je da bi \u0161kolovani kadar unaprijedio poljodjelstvo u plodnom imotskom polju i tako postupno iskorijenilo siroma\u0161tvo u Krajini. Radio je na ure\u0111enju korito Vrljike, istovremeno nastojao je pridobiti vladu za financiranje isu\u0161ivanja polja. To je na koncu Vergil Peri\u0107 uspio progurati u Carevinskom vije\u0107u. Projekt bi se ostvario u suradnji s bosanskom vladom, uz financijski tro\u0161ak 90% naprama 10% koje bi snosila bosanska vlada. No, s tim se moralo jo\u0161 pri\u010dekati. Radio je na uvo\u0111enju po\u0161tanskog automobila, koji bi prometovao iz Splita do Imotskog i obrnuto, a prevozio bi po\u0161tu, ljude i teret, triput tjedno. Peri\u0107 je stalno gurao to pitanje u Saboru u prvi plan, dok nije dobio \u010dvrsta obe\u0107anja. Zajedno su razmatrali ideju o gradnji \u017eeljezni\u010dke pruge u Imotskom.
\nPogotovu kada je Austrija pokazala interes radi br\u017eeg prijevoza duhanske sirovine iz Imotskog do drugih odredi\u0161ta. Oboje su bili u velikom zanosu i nastojanju da se ostvari ta zamisao i Imotski spoji prugom do Ar\u017eana, a odatle na \u017eeljezni\u010dki krak sinjske\u201c Rere\u201c do Splita. Dobar dio njihove prepiske koju su godinama izmjenjivali bila je posve\u0107ena upravo ovoj temi. Na\u010delnik Josip Tripalo i Vergi Peri\u0107 kao zastupnik u Saboru, poku\u0161avali su zajedni\u010dkim snagama u razdoblju konca 19 st. i po\u010detka 20.st. ostvariti mnoge korisne zamisli i ideje koje su bile usmjerene na dobrobit ovog grada i cijele Imotske krajine. Mnogo toga je s njihove strane u\u010dinjeno, mnogo toga ostalo je nedovr\u0161eno, a neke ideje su bile jednostavno neostvarive, kao pitanje gradnje \u017eeljeznice kroz Imotsku krajinu. Nesumnjivo da bi tako ne\u0161to preporodilo ovaj kraj, ali isto tako gradnja pruge bila je uvijek politi\u010dko i interesno pitanje velikih sila, u ovom slu\u010daju Austrije i Ma\u0111arske. Bili su pomalo dva zanesenjaka koji su svojim zalaganjem i radom svatko na svoj na\u010din poku\u0161avali doprinijeti boljitku rodnog kraja \u010diji prosperitet im je bio na srcu.<\/p>\n
Snje\u017eana Tonkovi\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Dobrila Tripalo sa svojom djecom u Imotskom 1938. godine, s desna stoje: Ljubomir, Milica, Nevenka, majka Dobrila, Ante Tonko i Miro. U Zavi\u010dajnom muzeju Imotski\u00a0 otvorena je izlo\u017eba \u201cTripalova vizija Imotskog\u201d. Postav izlo\u017ebe \u010dine originalna Peri\u0107eva pisma znamenitom imotskom Na\u010delniku Josipu Tripalu s obja\u0161njenjima dru\u0161tveno politi\u010dke situacije. U nastavku se daje tekst kustosice izlo\u017ebe Snje\u017eane […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":2967,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[5,15],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/stari-imotski.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2966"}],"collection":[{"href":"https:\/\/stari-imotski.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/stari-imotski.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/stari-imotski.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/stari-imotski.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2966"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/stari-imotski.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2966\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2968,"href":"https:\/\/stari-imotski.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2966\/revisions\/2968"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/stari-imotski.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/2967"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/stari-imotski.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2966"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/stari-imotski.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2966"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/stari-imotski.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2966"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}