{"id":2895,"date":"2020-05-14T21:17:37","date_gmt":"2020-05-14T21:17:37","guid":{"rendered":"http:\/\/stariimotski.com\/?p=2895"},"modified":"2021-04-22T20:03:18","modified_gmt":"2021-04-22T20:03:18","slug":"svilogojstvo-na-podrucju-imotske-krajine","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/stari-imotski.com\/?p=2895","title":{"rendered":"Svilogojstvo na podru\u010dju Imotske krajine"},"content":{"rendered":"

\"\u010depelica<\/a>\"\u010depelica2_n\"<\/a> \"\u010depelica<\/a><\/p>\n

\u010cepelice-kapice iz 19. stolje\u0107a, dio oglavlja imotske no\u0161nje ukra\u0161ene finim vezom ra\u0111enim svilenim koncem kombinacijom punog boda i kri\u017ei\u0107a koje se \u010duvaju u Etnografskom muzeju u Splitu.<\/p>\n

SVILOGOJSTVO NA PROSTORU IMOTSKE KRAJINE<\/strong><\/p>\n

Svila je u Europu importirana iz Azije i to, prema saznanjima jo\u0161  u doba cara Justinijana (6 st.). Vjerojatno se ve\u0107 tada pro\u0161irila  cijelim Mediteranom  pa tako  i  Dalmacijom koja je imala idealne uvjete    za razvoj ove djelatnosti.   Kroz povijest bila  je  cijenjen i veoma skup proizvod, te je  odra\u017eavala statusni simbol pojedinca  kao i njegovu ulogu u   dru\u0161tvu.  Kolika je njena vrijednost i zna\u010daj govore podaci kako je ta skupocjena roba bila \u010desto sredstvo pla\u0107anja u trgovanju i razmjeni roba. Iz raznih izvora saznajemo da su neki  gradovi jo\u0161 u ranom srednjem vijeku bili obvezatni pla\u0107ati  nametnute obveze  upravo u svili \/1\/. Ponekad se u svojoj vrijednosti mjerila sa samim zlatom.  U 11 st. grad Rab morao je pla\u0107ati godi\u0161nji  danak Veneciji u iznosu \u201e od 10 libri svile ili upola tolike vrijednosti  u zlatu\u201c.<\/em> Svila  je, stoga  bila dostupna samo odre\u0111enom sloju ljudi.  Najtra\u017eenija   je ona proizvedena u radionicama pokrajine Lombardije. Me\u0111utim za kvalitetom i potra\u017enjom nisu ni\u0161ta manje zaostajale  manufakturne radionice  iz  Dubrovnika, koje tamo  rade i posluju ve\u0107 od 16 st.  te, su  predstavljale opasnu konkurenciju drugim proizvo\u0111a\u010dima svile. U dubrova\u010dkom arhivu postoji dokument koji potvr\u0111uje kako   se svilarstvom u Dubrovniku  u 15 st.  po\u010deo baviti stanoviti Ivan, najprije kao pomo\u0107nik majstora iz Toskane,  dok  se svilogojstvo spominje u Konavlima ve\u0107  u 14. st. \/2\/.  Na podru\u010dju Dalmacije svilogojstvo i svilarstvo se  razvija ne\u0161to kasnije a zabilje\u017eio ga je  talijanski putopisac Alberto Fortis u svom putopisu po Dalmaciji. \/3\/. U Imotskoj krajini po\u010deci svilogojstva povezuju se s vremenom osloba\u0111anja od  turske okupacije i pripajanjem  Mleta\u010dkoj Republici. Tada se poku\u0161alo op\u0107enito unaprijediti gospodarstvo u novo pripojenim podru\u010djima, s ciljem da se materijalno pomogne  stanovni\u0161tvo koje je \u017eivjelo u bijedi  i neima\u0161tini iscrpljeno vi\u0161estoljetnom  turskom okupacijom. U  tom razdoblju Imotska krajina je bila slabo naseljena narod se raselio za boljim i sigurnijim \u017eivotom.  Prema popisu imala je svega 13 000 stanovnika\/4\/. Mle\u010dani pak u \u017eelji da zadr\u017ee ljude i da oni ujedno budu \u0161tit prema granici s Bosnom gdje su se Turci jo\u0161 zadr\u017eali, donosi neke   gospodarske mjere u svrhu  pobolj\u0161anja \u017eivota stanovnika.<\/p>\n

___________________<\/p>\n

    \n
  1. \u0160ime Peri\u010di\u0107: Svilarstvo u Dalmaciji u 19 st., Radovi Instituta za Hrvatsku povijest. Zagreb ,1982. str,107.<\/li>\n
  2. Zrinka Re\u017ei\u0107 Tolj: Svilarstvo u Konavlima, Etnol.trib.30,vol 37, 2007 str. 95-116.<\/li>\n
  3. Alberto Fortis: Put po Dalmaciji, sv\/II 1774,dt.157,158 spominje svilarstvo na Rabu, Bra\u010du i dolini Neretve.<\/li>\n
  4. Ante Ujevi\u0107. Imotska krajina , Matica Hrvatska Imotski 1991. str. 191.<\/li>\n<\/ol>\n

    Izme\u0111u ostalog  poti\u010de  se razvoj zanata, sadnja duhana, uzgoj svilene bube i sl. Donosi i niz agrarnih mjera od kojih seljak nije imao zna\u010dajne koristi u prvom redu jer nije mogao biti vlasnik zemlje, mogao ju je imati  samo u najmu.\/5\/.  Pokazalo se da dugoro\u010dno ni jedna od  mjera nije za\u017eivjela niti ostvarila neki boljitak  ovom kraju. Tek u doba  Austrije  zna\u010dajnije se radi na  sadnji duhana i stabala duda u svrhu unapre\u0111enja svilogojstva. Dudova stabla sade se po cijeloj Krajini, sadnice se dijele besplatno a stimuliraju se u vidu nagrada  oni  koji bi zasadili ve\u0107i broj sadnica duda. Sadnice su nabavljane uglavnom iz rasadnika u Lombardiji . Kasnije su rasadnici  osnivaju najprije u Zadru 1834. g.,  i na   drugim mjestima po Dalmaciji (Skradin, Trogir, Sinj.) Austrija je imala u  planu  u razdoblju od deset godina, zasaditi oko 800.000 sadnica  murvi diljem Dalmacije.\/6\/. Tako i na prostoru Imotske krajine ni\u0107u brojni zasadi murvi- uglavnom crnog  duda, dok u nekim krajevima –  kao u Konavlima sade isklju\u010divo  bijeli dud.  Svaka ku\u0107a u okopoljskim selima Imotske krajine  imala je u svom dvori\u0161tu barem jednu zasa\u0111enu murvu. Trebalo je vi\u0161e godina da mladica duda izraste u stablo \u010diji   listovi  postaju pogodni za  prehranu dudova svilca.<\/p>\n

     <\/strong>OSNIVANJE SVILARSKIH POSTAJA<\/strong><\/p>\n

    Ozbiljnijom proizvodnjom  dudova svilca pojavila se potreba i za otkupnim stanicama koje su trebale biti \u0161to bli\u017ee proizvo\u0111a\u010dima.  U Dalmaciji je u po\u010detku djelovalo vi\u0161e od 10-tak otkupnih  stanica. U Imotskom  prva takva se spominje se 1873.g. Prema statisti\u010dkim podacima dvije godine kasnije u njoj je na otkup doneseno oko 500 kg svilene \u010dahure s prostora cijele  Krajine. Otkup je  varirao iz godine u godinu,  tako  je 1882.g. bilo   otkupljeno \u010dak  780 kg.\/7\/  Prosje\u010dna cijena po kilogramu \u010dahure iznosila je oko 1,7 fiorina, a ona se formirala prema ponudi odnosno, odre\u0111ivali su je prekupci  koji su imali monopol.  Nudili su niske  otkupne  cijene \u0161to je uzgajiva\u010de odvra\u0107alo od ovog posla i  naposljetku do postupnog odustajanja od svilogojstva \u0161to se  negativno odra\u017eavalo na  ukupnu proizvodnju.<\/p>\n

    ____________<\/p>\n

      \n
    1. Mleta\u010dka Republika donosi tzv. \u201eGrimanijevzakon\u201c-1756.g. po kojem zemlja i dalje ostaje u vlasni\u0161tvu dr\u017eave a u\u017eivalac daje dr\u017eavi 10% od godi\u0161njeg<\/li>\n
    2. Taj plan je i prema\u0161ila tako da je u razdoblju izme\u0111u 1854-1864.g. bilo zasa\u0111eno oko milijunstabljika murvi, a samo na podru\u010dju sinjske i trogirske op\u0107ine 350 000 komada sadnica.<\/li>\n<\/ol>\n

      \u0160.Peri\u0107,1982. nav. dj. Str.<\/p>\n

        \n
      1. Radi usporedbe na podru\u010dju Skradina pojedini proizvo\u0111a\u010diproizvodili su samostalno  toliko kilograma svilene \u010dahure,  a u dobrim godinama \u010dak  i vi\u0161e. Maksimalna proizvodnja \u010dahura u Dalmaciji bila je  zabilje\u017eena 1860 kada je prema\u0161ena brojka od 50.000 kg otkupljene \u010dahure<\/li>\n<\/ol>\n

        Svilarske stanice pa tako i  ona u Imotskom, osim otkupa pru\u017eala je  i savjetodavne usluge uzgajiva\u010dima, te dijelila besplatne sadnice  murvi kao i besplatno sjeme svilca,  isto tako vr\u0161ile  su  nadzor nad kvalitetom sjemena i proizvodnjom \u010dahure. Sve postaje morale su biti adekvatno opremljene osnovnim pomagalima, termometrima, mikroskopima i  stru\u010dnim osobama\/8\/.  Unato\u010d poduzetim mjerama nisu se mogle sprije\u010diti i zaustaviti bolesti svilca tako da je  njihova uloga postupno  postala zanemariva iako su se neke  u aktivnosti  zadr\u017eale jo\u0161 dugo kao ova u Imotskom, sve do pred II sv, rat.<\/p>\n

        PROIZVODNJA \u010cAHURA<\/strong><\/p>\n

        U svibnju mjesecu brali su se mladi listovi duda za hranu svilcima. Posebno se moralo voditi ra\u010duna da li\u0161\u0107e ne bude ovla\u017eeno rosom ili pregrijano na suncu, pa se li\u0161\u0107e naj\u010de\u0161\u0107e bralo no\u0107u. Gusjenice se stavljalo na papir koji je bio za tu svrhu posebno  izbu\u0161en i svakodnevno se morao \u010distiti ili mijenjati. Gusjenice se brzo razvijaju ( 35 \u2013 40 dana trajala je inkubacija) i po\u010dimaju ispredati niti , odnosno \u010dahurati se<\/em><\/strong>. \u010cahure su se  ponekad izlagale suncu da bi se odgodilo leptiranje<\/em><\/strong> \/9\/. Proces dobivanja svile otpo\u010dima  stavljanjem \u010dahura  u vrelu vodu. \/10\/.    Uz pomo\u0107 drvenog \u0161tapa ili ra\u0161ljaste gran\u010dice, potapale su se  ili to\u010dile <\/em><\/strong>u vodi. Kada bi svilarica  uhvatila nit odnosno vi\u0161e njih , sukale <\/em><\/strong>(uvijale) bi se u jednu deblju. Konac se motao na ra\u0161ak <\/em><\/strong>(drveni prut )\/11\/, a onda se motao u kan\u010del ili \u0161trenu<\/em><\/strong><\/p>\n

        ____________________<\/p>\n

          \n
        1. Poslije Prvog rata u Imotskom u svilarskoj stanici bio je uposlen  agronom Vu\u010denovi\u0107, koji je obilazio sela   i uzgajiva\u010de podu\u010davao  o uzgoju svilca ,\u010desto uz asistenciju  gospo\u0111e Antonjete  Vu\u010demiloi\u0107 iz Imotskog. Njena unuka prof. Antonjeta  Jutroni\u0107  u posjedu je jedne dopisnice upu\u0107ene   njenoj baki . Dopisnica je poslana iz Splita , a u njoj tra\u017ee da  im se po\u0161alje malo sjemena svilca   jer ga je u Splitu ponestalo.  Sjeme se, kako vidimo  razmjenjivalo  i putovalo na razne na\u010dine. U  sli\u010dnoj situaciji , nedavno su se  na\u0161le  \u017eene iz Konavala nakon Domovinskog rata kada su  \u017eeljele obnoviti svoju narodnu no\u0161nju uni\u0161tenu u ratu . Za to im je bilo potrebno sjeme svilca  ali  njega se nije moglo nigdje nabaviti.   Udruga DE\u0160A uputila je  brojna pisma na razne adrese u inozemstvu i u nas,  s istom  zamolbom. Nakon dugog tra\u017eenja javila  se   jedino  jedna  udruga \u017eena iz Francuske  i poslala u Dubrovnik  svega 2,5 grama jaja\u0161aca svilene bube. To je bilo vi\u0161e nego dovoljno da  se proizvodnja svile obnovi.( od 1 gr. jaja\u0161aca dobije se 3 kg. \u010dahura. a od 1 \u010dahure i do 2ooo metara konca).  Na tajanstven na\u010din prokrijum\u010dareno je sjeme iz Francuske u Hrvatsku , kako su to  izvele- \u017eene iz Konavala  nisu ni do danas otkrile .<\/li>\n
        2. Danas svilarice u Konavlima, dabi sprije\u010dile leptiranje<\/em>, gusjenice stavljaju  na neko vrijeme u hladnjake. Zrinka Re\u017ei\u0107 Tolj: n.d.2007. str,114\/5.<\/li>\n
        3. Koli\u010dina \u010dahura u loncu odre\u0111uje debljinu niti. Deblji konac je slu\u017eio za tkanje odje\u0107e. Za tanjafina platna za ko\u0161ulje i razne vezove bilo je dovoljno oko 20 \u010dahura, a za deblju nit  dodavalo se jo\u0161 \u010dahura u lonac.<\/li>\n
        4. \u010cesto se za namatanjesvilenog konca koristio zgu\u017evani smokvin list omotan  bijelom  krpicom koja se navla\u017ei prije namatanja konca. Svila se su\u0161ila u klupku  a onda motala u mace ili \u0161trene.<\/li>\n<\/ol>\n

          Boja svilene niti  je varirala od  bijele, prljavo bijele ili svjetlo sme\u0111e.\/12\/ Svila se obi\u010dno bojala u  doma\u0107instvima za vlastite potrebe i to prema namijeni i vrsti \u0161ara na ruhu za koju je bila namijenjena. Za imotsku no\u0161nju karakteristi\u010dne  su \u010detiri boje( sme\u0111a, zelena, crvena i modra) koje su se u svakom ku\u0107anstvu mogle proizvesti od prirodnih bojila. Kasnije su se kupovale industrijske boje \u0161to je uzrokovalo promjene u bojama pojedinih do tada ustaljenih \u0161ara na odje\u0107i. Od svilenog konca u Imotskoj krajini, tkala se odje\u0107a i ukra\u0161avala vezom.   Tkale su se prega\u010de, mu\u0161ki i \u017eenski pripa\u0161aj<\/em><\/strong>i<\/em> , pe\u0161kiri<\/em><\/strong> za mu\u0161ka oglavlja,  tkalo se platno za ko\u0161ulje, ru\u010dnike, marame i dr. \u017denske ko\u0161ulje, marame- oglavlja, ukra\u0161avala su se bogatim vezom od svilenog konca.\/12\/<\/p>\n

          OSNIVANJE  PREDIONICA \u2013 FILANDA (filatorija)<\/strong><\/p>\n

          Proizvodnja svile u na\u0161im krajevima pojavila se pod utjecajem  Italije najprije na  sjevernom Primorju  i u Dubrova\u010dkoj  Republici. U ostalim  krajevima pojavljuje se dosta kasnije, a tek u doba  Marije Terezije svilogojstvo do\u017eivljava procvat ne samo u Dalmaciji ve\u0107 i u Slavoniji te, na sjeveru Hrvatske u Zagrebu. Zahvaljuju\u0107i potpori dr\u017eave koja poma\u017ee materijalno i nov\u010dano  tu djelatnost ona se omasovila. To je bio poticaj za neke proizvo\u0111a\u010de da  vi\u0161e proizvode. S ve\u0107om proizvodnjom javlja se  potreba za osnivanjem manufaktura i nabavkom prvih strojeva.  U  filandama\/13\/  obavljalo se odmotavanje svile, predenje, bojanje a \u0161to je najva\u017enije u njima se zapo\u0161ljavala osposobljena radna snaga. U tim svilanama svatko je obavljao  posao za koji je bio izu\u010den (postojale su \u0161kole s podukama o radu u svilanama ,koje je organizirala dr\u017eava). Me\u0111utim ove manufakture proizvodile su samo sirovu svilu koju su onda morale  slati na doradu i tkanje, u opremljenije radionice najvi\u0161e  u radionice  Lombardije.<\/p>\n

          Spominje se prvi filatorij  u Zadru (Smiljevac),  a ve\u0107 1831 u Dalmaciji ih je bilo u  po\u010detku  osam, od toga u Splitu  \u010detiri, u   Visu i Bra\u010du po jedan, i dva svilara u Sinju.<\/p>\n

          _________________<\/p>\n

            \n
          1. Bogatu zbirku fotografija vezanih za vez i \u010dipkarstvo na prostoru  na\u0161eg priobalja i Zagore (pa\u0161ka \u010dipka, zlatoveza svilovez i bijeli vez) nalazimo kod austrijske kolekcionarke, spisateljice i  velike zaljubljenice i promotorice na\u0161e narodne umjetnosti Natalije Bruck Auffenberg. Organizirala je radionice za uzgoj svilca i preradu svile. Na svom putu po Dalmaciji 1904.g. napravila je vi\u0161e od 340 fotografija uzoraka \u010dipki i veza koje je prikazala na izlo\u017ebi u Be\u010du. Vi\u0161e o tomu, Branka Vojnovi\u0107 Tra\u017eivuk: Stud.Ethnol.Croat.vol 18 \/2006. str.285.<\/li>\n
          2. Filanda- tvornica za preradu sirove svile, naj\u010de\u0161\u0107e su locirane u blizini voda koja im je bila potrebna za rad. Filatorij je bila sprava  za odmotavnje i usukavanje (predenje) svilenog konca.<\/li>\n<\/ol>\n

            U Imotskom nemamo zabilje\u017eeno postojanje  svilarske predionice. Iako je  svilogojstvo  u na\u0161im krajevima, mnogo obe\u0107avalo  i bila  prilika da uz  relativno mali trud seljak priskrbi sebi i obitelji dodatnu zaradu, to se  ipak nije dogodilo. Jedno razdoblje ovog obrta davalo je izvrsne rezultate 1860\/70.- kada se svilogojstvom bavilo u svim dijelovima Dalmacije , me\u0111utim to nije bila konstanta, oscilacije u otkupu \u010dahura  bile su  velike po  godinama. Uz sva nastojanja vlasti da se svilogojstvo odr\u017ei ono je stagniralo. Uzrok tomu je bolest  koja je napadala \u010dahure, niska cijena otkupa i  konkurencija (Italija).  Isto tako  problem  treba tra\u017eiti u ovda\u0161njem \u017eivlju koji  nije prepoznao  op\u0107u korist koja mu je bila na raspolaganju.  Neobrazovani seljak nije imao povjerenja  u ono \u0161to  se  od dr\u017eave nudilo, \u010desto  nametalo, od toga je zazirao. U Imotskoj krajini proizvodnja svilca bila je rascjepkana po doma\u0107instvima i obavljala se primitivno tako da se i nije mogao o\u010dekivati odre\u0111eni  prosperitet  u svilarskom obrtu.<\/p>\n

            Unato\u010d  svemu svilarstvo je ostavilo  pozitivnog traga na onda\u0161nje dru\u0161tvo, najvi\u0161e  u razvoju trgovanja, imalo je utjecaj u kulturi, etnologiji,  modi, gospodarskom i dru\u0161tvenom \u017eivotu uop\u0107e te, u razvoju svilarske tehnologije i  izrade svile.<\/p>\n

            Nakon revolucionarne 1848.g. i burnih previranja kako u Europi tako i kod nas , formira se novo gra\u0111ansko dru\u0161tvo   koje name\u0107e nove progresivne  ideje  koje imaju odraza  u svim segmentima \u017eivota, tako i u pogledu  odje\u0107e i mode.   Novi modni ukusi   tra\u017ee nove materijale druga\u010dije strukture i forme. Traga se za novim formulama u  stvaranju umjetne svile koja bi bila jeftinija i pristupa\u010dnija. Svilarski obrti postupno se gasi a ve\u0107ina filanda  se  zatvara. Sporadi\u010dno se jo\u0161 na prostoru Imotske krajine uzgaja svilac, jer je nudio kakvu-takvu zaradu siroma\u0161nom seljaku. Unato\u010d svemu u nekim mjestima uzgoj svilca nije se u potpunosti ugasio  sve do sredine 20. st.<\/p>\n

            Snje\u017eana Tonkovi\u0107<\/p>\n

            Zahvala gospo\u0111i Idi Jak\u0161i\u0107, kustosici Etnografskog muzeja u Splitu na ustupljenim fotografijama \u010depelica.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

              \u010cepelice-kapice iz 19. stolje\u0107a, dio oglavlja imotske no\u0161nje ukra\u0161ene finim vezom ra\u0111enim svilenim koncem kombinacijom punog boda i kri\u017ei\u0107a koje se \u010duvaju u Etnografskom muzeju u Splitu. SVILOGOJSTVO NA PROSTORU IMOTSKE KRAJINE Svila je u Europu importirana iz Azije i to, prema saznanjima jo\u0161  u doba cara Justinijana (6 st.). Vjerojatno se ve\u0107 tada […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":2896,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[6],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/stari-imotski.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2895"}],"collection":[{"href":"https:\/\/stari-imotski.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/stari-imotski.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/stari-imotski.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/stari-imotski.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2895"}],"version-history":[{"count":12,"href":"https:\/\/stari-imotski.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2895\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3152,"href":"https:\/\/stari-imotski.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2895\/revisions\/3152"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/stari-imotski.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/2896"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/stari-imotski.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2895"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/stari-imotski.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2895"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/stari-imotski.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2895"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}