{"id":2870,"date":"2020-05-14T20:51:43","date_gmt":"2020-05-14T20:51:43","guid":{"rendered":"http:\/\/stariimotski.com\/?p=2870"},"modified":"2020-05-14T20:52:11","modified_gmt":"2020-05-14T20:52:11","slug":"2870","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/stari-imotski.com\/?p=2870","title":{"rendered":"Fra Ivan Tonkovi\u0107 (1850.-1911.)"},"content":{"rendered":"
\n

Dana 01. travnja 2020. godine navr\u0161ilo se 170 godina od ro\u0111enja fra Ivana Tonkovi\u0107a (1850.-1911.), skromnog i smjernog imotskog franjevca, gvardijana imotskog samostana (1902.- 1911.), definitora Franjeva\u010dke provincije i utemeljitelja imotskog crkvenog muzeja. U nastavku se o zna\u010dajnom ali \u0161iroj javnosti nedovoljno poznatom imotskom franjevcu daje tekst Snje\u017eane Tonkovi\u0107.
\nSPOMEN NA \u017dIVOT I RAD FRA IVANA TONKOVI\u0106A
\nFra Ivan Tonkovi\u0107 rodio se u Podbablju-Zmijavci, sve\u0107enikom je postao vrlo rano, 1873. nakon zavr\u0161enog bogoslovnog studija. Prvo slu\u017ebovanje vezano je za njegov rodni kraj, odnosno Imotsku krajinu. Ubrzo je dobio premje\u0161taj u Sinj na Franjeva\u010dku gimnaziju gdje je radio kao profesor pou\u010davaju\u0107i hrvatski jezik, knji\u017eevnost te povijesne znanosti. Sinjska gimnazija je prva u Dalmaciji (1838.) uvela kao obvezu uporabu hrvatskog jezika u obrazovni sustav. Fra Ivan je posebnu ljubav gajio prema doma\u0107oj rije\u010di, osobito govoru Imotske krajine. Mnoge njegove crtice i knji\u017eevni uradci pisani su u tom duhu. Borave\u0107i na Franjeva\u010dkoj gimnaziji upoznao se i s brojnim muzejskim predmetima koje je tamo zatekao te ih popisao i dokumentirao, i tako udario temelje budu\u0107em samostanskom muzeju. Tada se probudilo i njegovo zanimanje za arheologiju i istra\u017eiva\u010dki rad, pa je po\u010deo istra\u017eivati rimski Aequm-\u010citluk kraj Sinja. Istra\u017eivanja su urodila otkri\u0107em nalaza koja su upu\u0107ivala na va\u017enost lokaliteta. Me\u0111utim bez financijske pomo\u0107i radovi su ubrzo obustavljeni, a nastavljeni tek nakon njegove smrt uz nov\u010danu potporu austrijskog Arheolo\u0161kog dru\u0161tva. Povratkom na slu\u017ebu u Imotsku krajinu 1897. uz svoje sve\u0107eni\u010dke obveze otpo\u010deo je s arheolo\u0161kim istra\u017eivanjima bazilike u Zmijavcima podno Dikova\u010de, predjel Crkvina. Godine 1902. postao je gvardijanom Samostana u Imotskom koju du\u017enost je obavljao do svoje smrti 17. listopada 1911. Za \u017eivota bio je du\u017enosnik i obna\u0161atelj vi\u0161e funkcija od \u017eupnika, profesora, dekana do tajnika i definitora Franjeva\u010dke provincije. Zaslugom fra Ivana Tonkovi\u0107a utemeljena je arheolo\u0161ko-etnografska zbirka franjeva\u010dkog samostana u Imotskome 1897. Mogu\u0107e je da se fra Ivan Tonkovi\u0107 u svojem radu poveo za fra Lujom Marunom, osniva\u010dem starohrvatske arheologije, od kojeg je \u010desto tra\u017eio savjet i mi\u0161ljenje. Bavio se pisanjem feljtona i putopisnih crtica s lijepim opisima ljudi i krajolika na\u0161e Zagore. Objavljivao je najvi\u0161e u Narodnom listu (Zadar) od 1886. do 1890. Tako\u0111er o obi\u010dajima i vjerovanjima naroda Imotske krajine koriste\u0107i se pri pisanju bogatstvom govora i izraza ovog kraja, \u0161to i do danas \u010dini vrijedan izvorni materijal za jezikoslovce, etimologe i etnologe. Bavio se pisanjem proze te prevo\u0111enjem latinskih tekstova vjerske tematike -\u201cDe imitatione Christi\u201c (Naslje\u0111uj Krista), knjiga koja je bila naj\u010ditanije \u0161tivo nakon Biblije. O svojim arheolo\u0161kim istra\u017eivanjima u Zmijavcima pisao je razna izvje\u0161\u0107a i \u010dlanke u \u201eBulletinu za arheologiju\u201c.
\nOSVRT NA RADOVE ISTRA\u017dIVANJA RANOKR\u0160\u0106ANSKE BAZILIKE U ZMIJAVCIMA
\nFra Ivan Tonkovi\u0107 zaslu\u017ean je za otkrivanje i istra\u017eivanje arheolo\u0161kog lokaliteta u Zmijavcima na predjelu Crkvine kojim je upozorio javnost na va\u017enost otkrivene bazilike. Radio je na lokalitetu marljivo i predano uglavnom financiraju\u0107i sam tro\u0161kove istra\u017eivanja. Uz istra\u017eeni tlocrt crkve otkopao je mnogo kamenih ulomaka koji su pripadali crkvenom namje\u0161taju ( najva\u017eniji su ulomci oltarske pregrade). Tako\u0111er je na\u0161ao ve\u0107i broj rimskih spolija s natpisima \u010diju je deskripciju i dataciju uspje\u0161no obavio. Iako su mu se kao amateru potkrale u radu neke pogre\u0161ke one su zanemarive u odnosu na va\u017enost otkri\u0107a za znanosti. Zbog nekih nedore\u010denosti u fra Ivanovom radu kao i \u010dinjenice da je istra\u017eivanjem obuhvatio malu povr\u0161inu prostora nedostatnu za dono\u0161enje bitnih zaklju\u010daka vezanih za lokalitet, donesena je odluka o revizijskim istra\u017eivanjima 1981. Tom prilikom pro\u0161irena su iskapanja izvan gabarita crkve \u0161to je rezultiralo pronalaskom zgrade krstionice, smje\u0161tenom uz sjevernu stranu crkve s krsnim zdencem unutar gra\u0111evine. Ovo je bilo va\u017eno otkri\u0107e kojim su odba\u010dene sve sumnje u ispravno datiranje crkve, te njeno smje\u0161tanje u vremenski kontekst kojem ona pripada, a to je kraj 5.st. odnosno ranokr\u0161\u0107ansko razdoblje, kojem pripada i sva otkrivena skulptura. Revizijska istra\u017eivanja ovog lokaliteta bilo je potrebno obaviti i radi u\u010destalih objava \u010dlanaka zlonamjernog sadr\u017eaja, koji su se 70- tih i 80-tih godina pro\u0161log stolje\u0107a pojavili u srpskoj arheolo\u0161koj literaturi od njihovih arheologa, koji su baziliku u Zmijavcima datirali u 12 st. \u2013 14 st., a crkvenu skulpturu (osobito dijelove oltarske ograde) tendenciozno pripisali srpskoj srednjovjekovnoj umjetnosti. Ova teza odnosila se i na ve\u0107inu ranokr\u0161\u0107anskih crkvica prona\u0111enih u Bosni i Hercegovini. Stoga je bilo veoma va\u017eno objaviti rezultate arheolo\u0161kih istra\u017eivanja crkve u Zmijavcima i argumentima se suprotstaviti onima koji su skloni mijenjati povijesne \u010dinjenice iz vlastitih, politi\u010dkih ili drugih pobuda.<\/p>\n

Snje\u017eana Tonkovi\u0107<\/p>\n<\/div>\n

<\/div>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Dana 01. travnja 2020. godine navr\u0161ilo se 170 godina od ro\u0111enja fra Ivana Tonkovi\u0107a (1850.-1911.), skromnog i smjernog imotskog franjevca, gvardijana imotskog samostana (1902.- 1911.), definitora Franjeva\u010dke provincije i utemeljitelja imotskog crkvenog muzeja. U nastavku se o zna\u010dajnom ali \u0161iroj javnosti nedovoljno poznatom imotskom franjevcu daje tekst Snje\u017eane Tonkovi\u0107. SPOMEN NA \u017dIVOT I RAD FRA […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":2871,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[5,15],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/stari-imotski.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2870"}],"collection":[{"href":"https:\/\/stari-imotski.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/stari-imotski.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/stari-imotski.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/stari-imotski.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2870"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/stari-imotski.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2870\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2873,"href":"https:\/\/stari-imotski.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2870\/revisions\/2873"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/stari-imotski.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/2871"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/stari-imotski.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2870"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/stari-imotski.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2870"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/stari-imotski.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2870"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}