{"id":1643,"date":"2017-05-01T20:59:01","date_gmt":"2017-05-01T20:59:01","guid":{"rendered":"http:\/\/stariimotski.com\/?p=1643"},"modified":"2017-05-03T20:44:01","modified_gmt":"2017-05-03T20:44:01","slug":"lula","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/stari-imotski.com\/?p=1643","title":{"rendered":"Fra Silvester Kutle\u0161a, tekst o luli iz monografije &#8220;\u017divot i obi\u010daji u Imockoj krajini&#8221;"},"content":{"rendered":"<p>Fra Silvester Kutle\u0161a, profesor Franjeva\u010dke gimnazije u Sinju i definitor Provincije Presvetoga Otkupitelja, ro\u0111en je 1876. u Gornjim Vinjanima, a umro je u Imotskome 1943. godine. Najpoznatiji je po sakupljanju narodnoga blaga \u010dime se intezivno bavi dvadesetih i tridesetih godina pro\u0161loga stolje\u0107a. Ova njegova djelatnost rezultirala je opse\u017enom monografijom \u017divot i obi\u010daji u Imockoj krajini, \u010dime se svrstao me\u0111u najbolje etnografe u Hrvatskoj. Iz ove monografije donosimo dio<span class=\"text_exposed_show\"> \u010dlanka o luli, jednom od nezaobilaznih predmeta svakodnevne upotrebe, bez kojega je bilo te\u0161ko i zamisliti mu\u0161karca iz na\u0161ih krajeva.<br \/>\nAntonjeta Ba\u0161karad Jutroni\u0107<br \/>\nU Runovi\u0107im, gotov svaka ku\u0107a do nedavna- sadila je duvan. \u017dene i cure vi\u0161e su o duvanu radile, nego mu\u0161ki\u0107i. Najvi\u0161e se duvani na lulu i kami\u0161. Lulica je obi\u010dno zemljana, a kami\u0161i\u0107 od ra\u0161eljke ili trna. Duga\u010dak je jedan pedalj. Svejedno, lula ima vi\u0161e vela. Najvi\u0161e je zemljavica, brez zaklopca. Ove grade Zago\u017e\u0111ani i Zelovnjani. Prvu zovu zago\u017e\u0111anka, drugu zelovka (Zelovo je selo blizu Sinja). Obe se rade od gnjile i vrste (vrsta je nika vela kremena). Lulica je vrlo prosta. Sastoji se od zjala i repi\u0107a. U zjalo se puni duvan, a u repi\u0107 utra kami\u0161i\u0107. U lulicu stane dva \u0107ata duvana, a kami\u0161i\u0107 ritko je duglji od pedlja. Spoj repi\u0107a sa zjalom od lulice, zovu grli\u0107. Grli\u0107 je \u0161upa, ko da si ga iglom probojo. \u010cesto i lako puknu, jo\u0161 se lak\u0161e u repu razvrnu. Seljaku je \u017ea i krune, jo\u0161 \u017ealije lule i duvana. Druga je drvenja\u010da lula. I ova je sli\u010dna zemljavici, samo je od drveta i okovom iznutra okovana. Suvi\u0161e drvenja\u010da ima pri\u0161iven kapak, koji je provr\u0107en, da lula ima oduvu. Ima i vi\u0161e majstora od ovi lulica. Malo je \u017eupa a da nema svog majstora. Lulice nisu skupe \u010detri-pet dinara komad.Tre\u0107a je lula \u0111uzela\u010da.Ove radi jedan seljak u G. Vinjanima, zove se \u0110uzel. Njegove su lule dobre i lipe, ali su i skupe. Od 20-40 dinara po komadu. Prema ra\u0111i i nakitu oda i cina. Ima \u0111uzela\u010da veliki i mali, ki\u0107eni i prosti, za kapkom i brez kapka. \u0110uzel radi lule od trnova ili \u0161im\u0161irova drveta. Najtvr\u0111e su od trnova panja. I \u0111uzela\u010da ima sve \u0161to i druge lule; zjalo, grli\u0107, rep, kapi\u0107. Iznutra je midom postavljena, da od vatre drvo ne izgore. Zdvora i zjalo i rep \u017eutim brokvicam napulijani. Peli\u0161 (vr\u0161ak lule) suvi\u0161e okovan, da izdr\u017ei vatru i da je li\u0161pi vidjeti. Velika \u0111uzela\u010da s velikim kami\u0161om \u0161arcem slu\u017ei samo za velike godove, k Misi i za pira, mala za svaki dan. Veliku \u0111uzela\u010du sa \u0161arcom, amrom na vru i kurdelom zovu takum.Takumom slu\u017ee se samo seocke gazde i gizdelini.<\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Fra Silvester Kutle\u0161a, profesor Franjeva\u010dke gimnazije u Sinju i definitor Provincije Presvetoga Otkupitelja, ro\u0111en je 1876. u Gornjim Vinjanima, a umro je u Imotskome 1943. godine. Najpoznatiji je po sakupljanju narodnoga blaga \u010dime se intezivno bavi dvadesetih i tridesetih godina pro\u0161loga stolje\u0107a. Ova njegova djelatnost rezultirala je opse\u017enom monografijom \u017divot i obi\u010daji u Imockoj krajini, [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":1644,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[20],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/stari-imotski.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1643"}],"collection":[{"href":"https:\/\/stari-imotski.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/stari-imotski.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/stari-imotski.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/stari-imotski.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1643"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/stari-imotski.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1643\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1666,"href":"https:\/\/stari-imotski.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1643\/revisions\/1666"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/stari-imotski.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/1644"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/stari-imotski.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1643"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/stari-imotski.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1643"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/stari-imotski.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1643"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}