Akademik Radoslav Tomić (1957-2024), povjesničar umjetnosti i jedan od naših vodećih stručnjaka za umjetnost baroka umro je u Splitu 17. ožujka 2024. Rođen je 1. ožujka 1957. godine u Splitu u kojemu je završio osnovnu školu i Klasičnu gimnaziju. Povijest umjetnosti i komparativnu književnost diplomirao je 1982. na Filozofskome fakultetu u Zagrebu, magistrirao 1988. godine s temom Poljica ‒ prostor i spomenici, a doktorirao 1994. s temom Barokno kiparstvo u mramoru na području Dalmacije. Znanstveno se usavršavao u Firenci, Veneciji, Rimu, Beču i Münchenu. Od 1997. do 2014. predavao je Umjetnost baroka na Odjelu za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zadru, gdje je izabran u zvanje redovitog profesora u trajnom zvanju. Svojim nemjerljivim doprinosom proučavanju barokne umjetnosti na Jadranu zauvijek će ostaviti trag. Hrvatsku umjetničku baštinu od Kvarnera do Kotora vrednovao je kao konzervator, kustos, znanstveni istraživač, autor brojnih publikacija i znanstvenih radova. Svojom ogromnom energijom i strašću obrađivao je najznačajnija djela umjetničke baštine, jednako kao i dragocjene privatne zbirke koje je otkrivao javnosti. U temama koje je obrađivao kao i prema hrvatskoj kulturnoj baštini u cjelini uvijek je sudjelovao s velikim interesom i s neizmjernom ljubavlju… Uređivao je muzejske zbirke, radio na katalogu-inventaru slikarskih zbirki i uređenju zbirki u samostanima i crkvama, registrirao crkve i kuće spomeničkoga karaktera, identificirao i atribuirao brojna slikarska i kiparska djela nastala od 15. do 19. stoljeća, razdoblja kojim se primarno bavio. Autor je brojnih izložbi u zemlji i inozemstvu, od „1000 godina hrvatske skulpture“ u Galeriji Klovićevi dvori, preko „Odabranih djela iz trogirske slikarske baštine“ i „Zbirke grafika obitelji Garagnin“ u Muzeju grada Trogira do „Hrvati-vjera, kultura, umjetnost“ u Vatikanu i „Renesansa u Hrvatskoj“ u Francuskoj. Radoslav Tomić bio je povezan i s Imotskim u koji je dolazio kao znanstveni savjetnik Instituta za povijest umjetnosti pripremajući rad o slikaru Filipu Naldiju koji je slikao u drugoj polovini 18. stoljeća te je izradio velik broj slika vjerskoga sadržaja na prostoru južne i srednje Dalmacije od Poljica, Omiša, Imotskoga, Vrgorca, Makarske…. Autor je dva izvorna znanstvena rada “Slikar Filippo Naldi” tiskanih 2006. u Zagrebu i 2012. u Zadru u kojima je temeljem vlastitih istraživanja, iznio podatke iz Naldijeveg životopisa, složio katalog sačuvanih i nestalih djela te je pokušao odrediti oznake njegova slikarstva. Radoslav Tomić neizmjerno je zadužio hrvatsku kulturu te razvio svijest o vrijednosti hrvatske umjetničke baštine nastale kroz stoljeća. Bio je poput svjetionika koji nas je vodio kroz gustu maglu vremena, otkrivajući tajne prošlosti i njihovu nevjerojatnu ljepotu. I samo ime Radoslav kroz korijene iz slavenskih jezika, “donosi radost i slavu”..U jednom intervju navodi: “…Gotovo da nema otoka, sela, gradića ili crkve koju nisam obišao. Osim crkvi, drugih prostora nije niti i bilo. Muzeji su relativno kasno osnovani, u privatnim zbirkama bilo je toga manje, ali ipak sam imao sreće vidjeti većinu relevantnih privatnih zbirki. Tada su zbirke bile sačuvane, dok danas više nisu. Obišao sam prostor od Kotora do zadarskoga kraja u potrazi za zbirkama. inzistirajući na upoznavanju čitave regije, kako bih na racionalan i uravnotežen način mogao objasniti što sam vidio….”Nadasve plemenit i skroman Radoslav bio je uvijek pun interesa za lijepo i spreman prenijeti svoje veliko znanje te pomoći u istraživanju i valoriziranju umjetnina uz emociju i strast prema hrvatskoj baštini.
Dragi Radoslave počivajte u miru Božjem!
Anamaria Marušić Tonković
Akadamik Radoslav Tomić u Jagulovim vrtovima u Imotskom prilikom stručnog i privatnog posjeta kući Radovinović Jagul gdje je baštinicima dao neprocjenjive savjete vezano za obradu i očuvanje baštine i arhiva
