Pandoletti iz bilježnice recepata kuće Colombani koje je zapisivao Marketo Colombani (1887.) te njegove sestre početkom 20. stoljeća. U Imotskom su do danas sačuvane brojne priče vezane za obitelj Colombani pa tako i za sestre Kolombanuše neke i na granici legende. Sačuvana je zgodna priča kako Kolombanuše koje su bile prave majstorice u pripravi kolača nikome ne bi dale točan i potpuni recept određene slastice nego bi namjerno nešto izostavile tako da bi bi bilo komičnih situacija kad bi iznervirane imotske gospođe shvatile da su prevarene.Jakov Giacomo Colombani (1834.) oženio se za Miroshevich Mirošević Gianinu Ivanicu (umrla 05.11.1920.), a u njihovoj brojnoj obitelji rođeni su sinovi Toni (1884.), Marko Marketo (1887.) i Ivan Giovanni te pet kćeri: Kata, Karmela, Lela, Maria i Niina, čuvene „Kolombanuše“. Od pet kćeri Giacoma Colombani udala se samo najmlađa Nina (umrla 9.12.1953.). Nina, je sa Paolom Benzia imala sina Federica i kčer Luciju Luči.
Pandoletti
Si prende li uova intere, poi su ogni uovo 3 cucchiai zucchero bene si sbate in chi si aggiunge farina e mandorl. Tutto cio s impasta e si forma come una struzza di pane, si roste e poi si si taglia a fette.

Recept za Fave dei morti napisan talijanskim jezikom iz bilježnice recepata imotske kuće Colombani. Blagdan Svih svetih i Dušni dan tradicionalno se u Dalmaciji obilježavao pripremom i darivanjem karakteristične slastice najpoznatije pod izvornim talijanskim imenom fave dei morti. Fave dei morti ili bobići veličinom podsjećaju na zrno boba koji se u davnoj prošlosti povezivao s pogrebnim ritualima, otuda im i neobično ime (fava = bob, fave dei morti = bob mrtvih). Kad je u 10. stoljeću francuski opat Odilon iz opatije Cluny njime nahranio svoje redovnike na Dušni dan, 2. studenoga, kako bi lakše podnijeli bdijenje, simbolika boba se ukorijenila i u kršćanskoj tradiciji. Tek je austrijska slastičarska mašta ovoj sjemenki podarila njezin slatki oblik prije više od dva stoljeća u tada habsburškom Trstu, odakle se proširila našim krajevima. Fave dei morti ili bobići dolaze u tri boje i svaka ima svoju simboliku, bijela simbolizira rođenje, roza život, a smeđa smrt. Osnova su bademi, šećer i bjelanjak, dok arome i dodaci variraju. Fave dei morti, glas ili bajke mrtvih kao znak dobrih želja za srećom, dobrim i dugim životom, rađanjem novoga života, osvojili su ponajprije građanske kuće duž čitave Dalmacije pa tako i u Imotskom.
Dajemo recept za Fave dei morti napisan talijanskim jezikom iz bilježnice recepata kuće Colombani koje je zapisivao Marketo Colombani (1887.) te njegove sestre uglavnom talijanskim jezikom početkom 20. stoljeća.
Fave di morto
Si prente 3 chiase d uova, 21 deca zucchero, 21 deca mandorle, un bicchierino d ora quaista, biccia di limone. I branchi si sbattasco a neve, indi si aggiuge la zucchero e le mandorle e il resto. Si mescolo, a piano. I bagnano le mani nell acqua e si fanno delle pallatole che si arrestano su lastre burro.Se si vuole fare una grande quantita si aggiunge su ogni bianco d uovo 7 deca zucchero, 7 deca mandorle e su ogni 3 uova un bicchierino d acqua.
Bobići mrtvih
3 bjeljanka, 21 dkg šećera, 21 dkg badema, mala čaša vode, korica limuna. Istući bjeljanke i dodati šećer i bademe, ostalo Miješa se sve polagano. Mokrim rukama oblikuj loptice i položi u škrovadu prethodno premazano maslacem. Ako želite veću količinu, na svaki bjeljanak dodajte 7 dkg šećera i 7 dkg badema na svaka 3 čašicu vode.

Recepti za binje-uštipke-fritule iz bilježnice recepata Zorke Bitanga Cerezin:

Uštipci posni
1 kg kuhanih krumpira protjeraju se kroz sito, k tome se doda 1-2 ostrugane jabuke, šećera, soli, 2 šake suvica, kore od limuna i naranče, malo kanele, malu čašicu ruma, rakije, tada se doda razmućeni kvas, mlaka voda i brašna po volji.
Binje uštipci
¼ l. mlijeka, 20 dkg.brašna, kašika masti, 4 cijela jaja, malo šećera, malo ruma i malo soli. Mlijeko, mast i šečer se stavi da uzavre te se doda brašno i neka prokuha. Tada se digne sa vatre i kad malko ohladi dodaju se jaja i rum, smiješa dobro i frigaju fritule.
Fritule su poznata dalmatinska slastica koja se tradicionalno priprema za Badnjak. Nema Badnjaka bez fritula i obitelj se na Badnjak okupljala oko domaćice koja ih je pripremala. Po venecijanskom povjesničaru Alvise Zorziju fritule su ušle u venecijansku, a nakon toga u dalmatinsku kuhinju nakon povratka Marka Pola iz Kine 1348. godine.

Pokladni utorak je posljednji dan prije Pepelnice, odnosno Čiste srijede, koja označava početak Korizme Od Korizme pa do Uskrsa je točno 47 dana i svake je godine različitog datuma. Vrijeme prije Korizme je bilo razdoblje uživanja u hrani i piću, te zabavi pod maskama. U Beču je to bilo i vrijeme balova pod maskama, s kojih su vremenom nestale maske a balovi preživjeli. U Hrvatskoj se karnevalsko doba naziva i pokladama, što dolazi od “klasti”, starohrvatskog glagola koji znači prerušavati se. Za Pokladni utorak uživa se u tradicionalnim poslasticama za vrijeme karnevala krafnama, uštipcima, krafnama, kroštulama, specijalitetima hrvatskog juga, neizostavnim u doba karnevala. Pokladni stol U Imotskom izuzetno je bogat, a među ostalim spravljale su se fritule koje su se pripremale s krumpirom, a bilo je uobičajeno da su svi koji su se spremali u maškare na posebnim vizit kartama obavještavali obitelji koje će te večeri posjetiti kako bi domaćice mogle pripremiti fritule ili neke druge delicije da ih počaste.
Dajemo recept za fritule iz bilježnice recepata Imoćanke Nore Vučemilović Baškarad po kojem ih je i pripremila njena kći Antonjeta Baškarad Jutronić (na fotografiji):

Dalmatinci su zbog svog dionizijskog temperamenta oduvijek bili skloni feštavanju, a upravo ovo zimsko doba davalo je puno povoda za takve aktivnosti. Božić, Nova godina, pa nadolazeći Krnjeval „tražili“ su puni stol. Među brojnim portadama bilo je svega i svačega, međutim one male tanke kobasice nisu smjele nedostajati. A te kobasice, koje smo zvali luganige, kao da su danas zaboravljene. Sjetila sam ih se kao još jedan sitni detalj koji je između ostalog, obilježio našu mladost. Pola kg nemasnog svinjskog mesa, kojemu su otklonjene sve žilice i 25 dkg slanine što sitnije isjeckati, dodati nekoliko zrna korijandera i malo usitnjenoga papra. Masu treba rukama dobro zgnječiti, pa pokriveno krpom pustiti da prenoći, a onda puniti tanka bravlja crijeva i vezivati ih u paru. Luganige kratko popržiti, pa skuhati u juhi s rižom, a mi smo ih pripremali i s lećom. Svaka imotska domaćica koja drži do sebe, obogaćivala je ovaj osnovni recept nekim samo njoj poznatim začinima, koji su pojedinim luganigama davali specifični okus. Ali to se smatralo „profesionalnom tajnom“ i prenosilo se tek s majke na kćer.

Blagdan Svih svetih i Dušni dan tradicionalno se u Dalmaciji obilježavao pripremom i darivanjem karakteristične slastice najpoznatije pod izvornim talijanskim imenom fave dei morti. Fave dei morti ili bobići veličinom podsjećaju na zrno boba koji se u davnoj prošlosti povezivao s pogrebnim ritualima, otuda im i neobično ime (fava = bob, fave dei morti = bob mrtvih). Kad je u 10. stoljeću francuski opat Odilon iz opatije Cluny njime nahranio svoje redovnike na Dušni dan, 2. studenoga, kako bi lakše podnijeli bdijenje, simbolika boba se ukorijenila i u kršćanskoj tradiciji. Tek je austrijska slastičarska mašta ovoj sjemenki podarila njezin slatki oblik prije više od dva stoljeća u tada habsburškom Trstu, odakle se proširila našim krajevima. Fave dei morti ili bobići dolaze u tri boje i svaka ima svoju simboliku, bijela simbolizira rođenje, roza život, a smeđa smrt. Osnova su bademi, šećer i bjelanjak, dok arome i dodaci variraju. Fave dei morti, glas ili bajke mrtvih kao znak dobrih želja za srećom, dobrim i dugim životom, rađanjem novoga života, osvojili su ponajprije građanske kuće duž čitave Dalmacije pa tako i u Imotskom. Dajemo recept za fave dei morti iz bilježnice recepata Imoćanke Nore Vučemilović Baškarad iz 1931. godine po kojem ih je i pripremila njena kći Antonjeta Baškarad Jutronić (na fotografiji).
Za 45 deka bajama ¾ deka cukra. Bajami stučeni se suše u pećnici zajedno sa šećerom, 3 jaja, bjelance na snijeg, 2 bičerina vinskog špirita. Za fave smeđe stavi malo čokolade, za crvene košinilije, a za bijele šug od limuna. Pravi kuglice i peći u laganoj peći. Prije nego staviš peći pospi sa šećerom.

Recept za Božični kruh iz bilježnice recepata Zorke Bitanga Cerezin

1/4 kg samlivenih oraha, 1/4 šećera, 1/4 kg brašna, !/4 suvava, !/4 sitno izrezanih suhih šljiva, 3 cijela jaja, malo kanele, garofula ili kore od limuna. Sve se to dobro izmiješa na daski i napravi jedna ili dvi štruce. Štanap se namaže mašću i peće se 1 sat popr.

Izvor: Obiteljska arhiva

Tradicionalni božični kolači po izvornom receptu iz kuće Radovinović  Jagul

Medenjaci (Bucolai  forti)

1,25kg. meda, 1,25 kg.brašna, 1kg. bajama poprženih, ½ paka čokolade istrugane, malo cedrina, kanele, garofula. Sve se to stavi u teću u kojoj med već  vrije, dobro se sve izmješa pak iskrene na dasku namazanu uljem. Prave se mali kolačići a stavljaju se u peć  tek sutradan. U peć se drže kratko vrijeme jer inače otvrdnu.

Izvor:Obiteljska arhiva